Nacija debelih: Hrvati po pretilosti deveti u svijetu

Hrvatska bi trebala strahovati od epidemije pretilosti možda čak i više nego od epidemije svinjske gripe jer, prema rezultatima istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Hrvati su među deset najdebljih nacija u svijetu. Čak 61,4 posto hrvatske populacije ima prekomjernu težinu, a zbog toga poraznog podatka našli smo se na devetom mjestu najdebljih.

Djeca sve deblja

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će se do 2015. godine broj debelih popeti na 2,3 milijarde. Porast pretilih podudara se s rastom modernizacije i svjetskom eksplozijom dostupnosti obrađene hrane. U proteklih 50 godina mnogi od nas počeli su odlaziti na posao automobilom umjesto da hodamo, draža nam je brza hrana nego kuhanje i tradicionalna prehrana, a ako možemo birati između dizala i stubišta, biramo – dizalo.

– Kombinacija tih čimbenika vodi do pretilosti u cijelom svijetu. Alarmantno je to što nije riječ samo o ljudima srednjih godina, već i o djeci te adolescentima. To je novost – rekao je James Hospedales, koordinator za prevenciju i kontrolu kroničnih bolesti u Panameričkoj zdravstvenoj organizaciji.

Među mnogobrojnim je liječnicima koji upozoravaju i na prekomjernu debljinu djece, što je golem problem i u Hrvatskoj, i prof. dr. sc. Zora Zakanj, pročelnica Odjela za pedijatriju KB “Sestre milosrdnice”.

– Broj liječenja zbog debljine otprilike se udvostručio, a u ukupnom broju djece koja zbog prehrambenih poremećaja dođu na naš odjel podjednako je onih s prekomjernom težinom i onih koji boluju od anoreksije i bulimije. Danas već trinaestogodišnjaci imaju 130 kilograma. Takva djeca nerijetko imaju povišen tlak, povišene masnoće u krvi i druge metaboličke poremećaje, teško se kreću, bole ih zglobovi i kralježnica, često su umorna i bezvoljna – upozorava doktorica Zakanj te napominje kako takva djeca osjećaju krivnju, boje se, srame se te izbjegavaju odlazak u školu.

Osobe s prekomjernom težinom, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, one su koje imaju indeks tjelesne mase 25 i više, a pretili su oni s indeksom 30 ili više. Diljem svijeta indeks tjelesne mase (ITM) služi kao mjera debljine, a računa se na temelju tjelesne visine i težine.

– Roditelji su sve svjesniji da je u slučajevima prekomjerne težine potrebna liječnička pomoć, no ipak je još dosta onih koji nisu svjesni koliko je debljina opasna i idu linijom manjeg otpora, dopuštajući djeci da jedu ono što žele, a ne ono što je zdravo. A upravo su obiteljske navike za stolom ključne, jer dijete oponaša roditelje – ističe doktorica Zakanj.

Danas jedna od tri odrasle osobe na svijetu ima prekomjernu težinu, a jedna od deset osoba je pretila.

Nutricionistica Darija Vranešić Bender preporučuje zdrave obroke kako bismo barem malo smanjili debljinu.

– Trebaju postojati tri glavna obroka i dva međuobroka. Ne smije se gladovati, a na tanjuru mora biti voća, povrća i manje mesa, a više ribe jer jedemo premalo ribe – preporučuje D. Vranešić Bender.

Pravilna prehrana najbolji je način za održavanje zdrave težine.

– Liječenje debljine dugotrajno je jer treba temeljito promijeniti životne navike, a težina se zbog zdravlja ne smije naglo gubiti. Najteže su početne faze, dosta djece ne izliječi se iz prve. Četrdesetak posto njih vraća se, no sa sljedećom hospitalizacijom uspjeh liječenja se povećava. Cijela obitelj treba prihvatiti aktivan način života i umjesto sjedenja pred televizorom izići u šetnju – zaključuje doktorica Zakanj. U istraživanju koje je Svjetska zdravstvena organizacija provela od 2000. do 2008. godine među deset najdebljih naroda našli su se i naši susjedi Bosanci i Hercegovci na šestom mjestu. Hrvatska je u svijetu na glasu kao zemlja u kojoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrti. Muškarci imaju većih problema s pretilošću nego Hrvatice, a što su stariji to su i deblji.

Unatoč tomu, prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku, smanjuje se potrošnja šećera po članu kućanstva. Tako je 2006. godine ona iznosila 11,2 kilograma po članu, a 2008. godine 10,5 kilograma po članu.