Znate li da se šunka na uskršnjim menijima udomaćila tek nakon drugog svjetskog rata te tako zamijenila do tada neizostavnu janjetinu? Običaj guštanja u janjetini na Uskrs potječe od židovskog blagdana Pashe, a nastavljen je i nakon što je dio Židova prešao na kršćanstvo. Tijekom Drugog svjetskog rata vuna je postala popularna sirovina za izradu odjeće pa je velik broj uzgajivača prestao s klanjem janjadi kako bi kasnije vunu prodali za veći profit, a sve manja ponuda te veća cijena utjecali su na promjenu u tradiciji pa je glavna zvijezda blagdanske trpeze postala šunka.
Mladi luk koji se smatra prvim nagovještajem proljeća i obilja koje dolazi, kao i rotkvice, za koje mnogi vjeruju kako su zanemarena namirnica jer većina u njima gušta samo u danima oko Uskrsa, odavno su se udomaćili kao neizostavni prilozi. Ove delicije, naime, uzgajaju se na brojnim OPG-ovima u okolici metropole, a među njima je i OPG Gala gdje obitelj Galović već sedam desetljeća njeguje tradicijsku proizvodnju voća i povrća.
'Imanje i posao suprug je naslijedio od roditelja, sve sadimo i beremo sami, pravi obiteljski biznis, stoga se nadamo kako će ga jednog dana i naša djeca preuzeti od nas. Imamo prodaju na veliko malo pa naše proizvode nudimo na zagrebačkoj Zelenoj tržnici, na štandu u sklopu imanja, a posljednjih godina uvelike nam pomaže i aplikacija Verdi Hrvatska, preko koje sve veći broj ljudi naručuje naše proizvode. Funkcionira tako da mi ujutro naberemo, spakiramo, a popodne se zdravo i svježe povrće već nađe na stolovima', kaže Marina Galović, vlasnica OPG-a te predsjednica Udruge povrćara Grada Zagreba.
Na njihovom imanju u šest plastenika tako trenutno raste oko 10.000 vezica rotkvica, čija je cijena u maloprodaji tek 80 centi po pušleku. Beru ih, dodaje, svaki dan i to u rano jutro, najčešće do 11 sati, kako bi ostale svježe, a dok traje njihova sezona, od ožujka do lipnja, sade se u kontinuitetu, otprilike svaka dva tjedna. A za uspješnu sadnju, kaže, najvažniji su idealni vremenski uvjeti, dobro sjeme i gnojidba te spretne ruke.
VEZANI ČLANCI:
No proizvoditi ih je, kaže, u posljednje vrijeme jako izazovno, a najviše problema stvaraju im rotkvice koje su u našu zemlju uvezene iz Italije i Makedonije te domaćim proizvođačima ruše cijenu, stoga nam je objasnila kako strane rotkvice razlikovati od domaćih.
'Pušlek mora biti čvrst, u vezici mora biti 15 do 17 komada, boja je svijetlo crvena i na okus mora biti slatkasta, ne ljuta i to je mlada domaća rotkvica. Uvoznih je u pušleku osam komada i vežu se zelenom plastikom, dok naše su vezane gumicama, i to su neke od najočitijih razlika', ističe Marina.
VEZANI ČLANCI:
Na njihovom imanju, oko plastenika, ovih dana raste i nekoliko tona mladog luka, koji pak prodaju po cijeni od jednog eura za pušlek, a koji se također razlikuje od uvoznog. Na kraju njegovog bijelog dijela, dodaje Marina, moraju se nalaziti korjenčići, pušlek mora biti čvrst te lijepo mirisati, a gornji, zeleni dio, mora stajati uspravno, a ne venuti.
Posljednjih godina dosta im problema, dodaje, stvaraju i nepovoljni vremenski uvjeti pa su im tako usjevi pretrpjeli velike štete, posebice lani tijekom srpanjskog nevremena. Poskupjeli su i energenti te repromaterijal, a među kojim su i gumice kojima vežu pušleke, kojih su kilogram ranije plaćali osam eura, sada je skočilo na 13.
'Najveće nam probleme ipak stvara uvoz voća i povrća iz stranih zemalja, zbog čega su u posljednjih nekoliko godina brojna gospodarstva odlučila odustati od posla. Cijene u veleprodaji padaju, ljudi se više ne mogu pokriti pa im se ne isplati, a kupci sve više kupuju u velikim trgovačkim lancima nego na tržnicama. Svi bi biti svjesni toga da svaki euro koji se potroši na tržnici, ostaje u Hrvatskoj jer mi smo ti koji će ga oploditi u daljnjoj proizvodnji, a svaki euro potrošen u centru, gotovo uvijek odlazi van', govori Marina.
Danas je Veliki četvrtak: Znate li što se obilježava na taj dan i koji su običaji u Hrvatskoj?