Sve veća i veća potrošnja energije u Europi i ostalim razvijenim zemljama, ali i u zemljama u razvoju, uz stalni rast cijena nafte koja sada često prelazi 100 dolara za barel, prisiljava svijet da potraži nove izvore energije koji će stabilizirati postojeće stanje, a u budućnosti imati manju emisiju stakleničkih plinova. U tom pogledu vidim veliku priliku svijeta, mudrog i razumnog, za iskorak u područje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti – kaže dr. sc. Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju i docent na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
- Sve zemlje, pogotovo ekološki osviještene zemlje Europe, planiraju povećanje uporabe obnovljivih izvora energije koji će zasigurno promijeniti energetske navike građana Europe. Ekološki osviještena Europa već je donijela nove mjere prema kojima se do 2020. godine planira povećati uporaba obnovljivih izvora energije na 20 posto te istovremeno smanjiti emisija štetnih plinova također za 20 posto. A kakva je situacija u Hrvatskoj? Mi iz obnovljivih izvora, ne uzimajući u obzir velike hidroelektrane, proizvodimo samo 1,5 posto sveukupne potrošnje električne energije, a od toga je daleko najmanji udio energije iz Sunčeva zračenja - tek 0,04 posto.
Hrvatska na dnu Europe
Hrvatska je, nažalost, prema korištenju obnovljivih izvora energije, ne uzimajući u obzir velike hidroelektrane, na samom dnu Europe. Unatoč neusporedivo boljim preduvjetima, imamo daleko najmanje ugrađenih solarnih ćelija za dobivanje električne energije i solarnih kolektora za dobivanje toplinske energije po glavi stanovnika u odnosu na zemlje EU. Hrvatska je iznimno bogata energijom Sunčeva zračenja. Na svakom kvadratnom metru Hrvatske godišnje ‘padne’ oko 120 litara nafte ili 140 kubnih metara plina. To je naša Saudijska Arabija ili Kuvajt – nemamo nafte i plina, ali nam je Bog dao Sunce. Mi to, nažalost, još nismo iskoristili – kaže Majdandžić i naglašava kako Hrvatska polako postaje sve većim ovisnikom o uvozu svih oblika energije.
- Trenutno uvozimo više od 50 posto primarne energije. Uvozimo 40 posto plina, 90 posto nafte, 100 posto ugljena, a uvoz električne energije doseže i do 70 posto. A mi gradimo termoelektranu Plomin 3 na ugljen koji ćemo u potpunosti uvoziti.
Nedostaje političke volje
A kad bi se u ekonomskim razmjerima koristila energija Sunčeva zračenja, mogli bismo prepoloviti uvoz električne energije – tvrdi Majdandžić i upozorava kako razlog slabe iskoristivosti energije Sunčeva zračenja u Hrvatskoj nije tehničke naravi.
- Očito ne postoji dovoljno političke volje da se obnovljivi izvori stave na višu razinu korištenja kao što je to u zemljama Europske unije. Tome je dodatno pogodovao i spori ulazak Hrvatske u EU, ali i snažni lobiji koji zagovaraju uvoz ugljena, nafte i plina – kaže Majdandžić i upozorava kako će najveća promjena nakon ulaska u EU biti povećanje energenata u Republici Hrvatskoj.
- Prvo što nam taj ulazak donosi jest povećanje cijena plina i električne energije. Istina, cijena energenata i treba rasti jer energiju treba štedjeti. Posljednjih 30-ak godina potrošili smo više energije nego u cijeloj svojoj povijesti. Tim povećanjem došlo je do velikih onečišćenja okoliša pa smo svjedoci velikih klimatskih promjena i globalnog zatopljavanja – kaže Majdandžić.
Kuća kao solarna elektrana
Kako bi dokazao da teorija o obnovljivim izvorima energije funkcionira i u praksi, Majdandžić se upustio u pionirski pothvat i svoju obiteljsku kuću u Španskom učinio prvom hrvatskom Sunčevom elektranom.
- Ideja mi je bila napraviti vlastitu solarnu kuću, odnosno objekt na kojem će se sustavno provoditi mjerenja dobivenih ušteda korištenjem Sunčeve energije. Od tada u ovoj kući odnosno projektu nazvanom Solarni krov Špansko-Zagreb počinju sustavna mjerenja uštede energije korištenjem i pretvorbom energije Sunčeva zračenja u električnu i toplinsku energiju. Cilj mi i jest bio da na osobnom projektu znanstvenoj i stručnoj javnosti i općenito građanima Hrvatske pokažem i dokažem da su mogućnosti uštede energije velike, osobito u kućanstvima koja troše oko 40 posto sveukupne energije, i to uglavnom za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Solarni krov Špansko-Zagreb, nakon vanjske izolacije građevine kamenom vunom debljine 20 centimetara, zamjenom vanjske stolarije s prozorima s četiri stakla, postavljenih na krovu 10 kvadratnih metara pločastih toplinskih kolektora i otprilike 80 kvadratnih metara solarnih ćelija, odnosno fotonaponskog sustava snage 9,59 kW, smanjio je za 80 posto račun za grijanje i toplu vodu, na godišnjoj razini proizvodi 25 posto više električne energije nego što šesteročlana obitelj troši, a ušteda pitke vode korištenjem sustava za prikupljanje kišnice je 55 posto – objašnjava Majdandžić svoj projekt solarne kuće te dokazuje kako se ovakva vrsta ulaganja s pravom smatra jednom od najsigurnijih investicija sa srednjoročnim povratkom uloga.
- Ne zaboravimo da u EU na području obnovljivih izvora energije radi više radnika nego u automobilskoj industriji. Štoviše, mnogi se otpušteni radnici iz autoindustrije zapošljavaju upravo u tom području. Korištenje obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša zasigurno je znanost 21. stoljeća – kaže Majdandžić i zaključuje kako se Hrvatska u budućnosti mora temeljiti na domaćim energentima, a to su besplatna energija Sunčeva zračenja, voda, ekološka proizvodnja hrane, bioplinska postrojenja, biomasa, vjetroelektrane, male hidroelektrane i geotermalna energija.
Zamisli da svi izbace el. bojlere i stave solarno , koliko manje novaca HEP-u koliko manje državi . Pa normalno da naši političari neće to dozvolit , njima još danas nije jasno da će bez tih novaca ostat ovako ili onako . Samo što će bijeda prisilit ljude da ne troše , da se ne griju , ne peru ne kuhaju itd. Samo što će onda puno više potrošit na zdravstvo. ali kome pričat. Vodi svoju državu onako kako vodiš i svoje domaćinstvo i neće bit problema .