Napokon i srdela za Badnjak

I dalje se vodi briga o zaštiti stokova, no srdele će ovoga Badnjaka biti, poručio je jučer ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Lovostaj na sitnu plavu ribu, srdele i inćune, kako bi se spriječila devastacija tih ribljih resursa, posljednjih je godina, među ostalim, padao i za blagdanske groznice kad građani tradicionalno nahrupe na ribarnice. No izmjenom dvaju pravilnika kojima se omogućuje ribolov okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom od podneva 21. do podneva 24. prosinca, plovila manja od 18 metara, koja u protekloj godini nisu pretjerala s izlovom srdele i inćuna iznad 200 tona, ipak će na pučinu.

Rat za srdelu psihološki

A najjeftinija riba stići će do siromašnijih građana, koji blagdansku deliciju bakalar ovih dana mogu tek gledati na policama trgovaca. Iako je zapravo krajnje neprivlačan, mirisom čak i odbojan, ne može se ne primijetiti kako se prijašnjih godina kilogram bakalara mogao kupiti već za 150-160 kuna, a nakon dobrih vijesti o rastu maloprodaje i kupovne moći u Hrvata, ovih se dana cijeni na najmanje 199,99 kuna u većini trgovačkih lanaca, dok se najskuplji primjerci glasovitog atlantskog, odnosno norveškog bakalara Gadus morhue, prodaju i za 290 kuna. Za objed četveročlane obitelji potrebno je 60-70 dag, ali ni to, po mnogima, nije opravdanje za cijenu kojom se mogu kupiti i četiri kilograma kvalitetnog mesa. No kako ponudu diktira potražnja od 200 tona ili 220 tisuća komada godišnje u Hrvatskoj, dva su izbora – kupiti bakalar ili pak neku drugu ribu koje su ribarnice ovih dana pune.

Rat za srdelu uoči Božića ionako je više psihološki, s obzirom na to da ona ne čini ni 5% u ukupnoj blagdanskoj potrošnji ribe. Jučerašnja srdela, primjerice, koju su na zagrebačkom Dolcu ili negdje drugdje diljem Lijepe Naše građani kupili kao svježu i platili je 25% više nego prethodnih dana (25 kuna), talijanska je iz sjevernog dijela Jadrana. Lovostaj na hrvatske srdele i inćune, odnosno privremena zabrana ribolovnih alata koji devastiraju stok na našoj strani Jadrana, počeo je 15. prosinca, i nakon četverodnevne pauze koju je odobrio Tolušić, potrajat će sve do 21. siječnja, što našim ribarima dijelom nadoknađuje i EU.

I ribari se brinu o prelovu

Mjere su očito urodile plodom jer su “srdela i inćun veći za pet”, doznajemo od Damira Birkića, predsjednika Grupacije ribolova Hrvatske gospodarske komore. Objašnjava kako “petica” znači da se ove godine u odnosu na lanjsku u kilogramu srdele ili inćuna nađe pet riba manje jer su – zbog privremene obustave izlova od šest, negdje i devet mjeseci – one danas veće pecature, posebice u Dalmaciji i na južnom Jadranu. Primjerice, lani je u ulovljenom kilogramu bilo 40-45 srdela, ove godine 35 do 40. Slično je i s inćunima. Mala plava riba u Jadranu, što pokazuju i novija istraživanja, nikako nije prelovljena, čemu sigurno pridonosi i to što se brani njezin izlov u kanalima u kojima se uobičajeno mrijesti, ali i to što je i sve više ribara educirano i svjesno kako su upravo oni ključan faktor u njezinoj zaštiti, objašnjava Birkić. Godišnje se u Hrvatskoj izlovi oko 65.000 tona srdela, od kojih najveći dio završi u izvozu, tunogojilištima, ribljem brašnu..., a samo 20% na stolovima građana. I najmanje za Badnjak kad će oni koji ne vole bakalar radije posegnuti za nekom dobrom ribom poput zubaca, škarpine ili jeftinijih komada šaruna, lokardi, trlja, čak i šarana i pastrva. Kad bi se masovnije kupovala srdela, ne bi cijene ostale ribe ovih dana skakale i 25-30%, kazao nam je jedan ribar.     

>> Ribarstvu u Hrvatskoj u sljedećih pet godina na raspolaganju 300 milijuna eura