BORBA S VREMENOM

Ne rade to namjerno: Znanstvenici otkrili zašto neki ljudi uvijek kasne

Foto: Pexels
Ne rade to namjerno: Znanstvenici otkrili zašto neki ljudi uvijek kasne
15.12.2024.
u 14:00
Stručnjaci su zaključili da navika kašnjenja proizlazi iz nekoliko čimbenika, uključujući percepciju vremena, upravljanje vremenom i osobnost
Pogledaj originalni članak

Svi poznajemo nekoga tko nikada ne stiže na vrijeme, bilo da je riječ o ručku ili poslovnom sastanku. Riječ je o zanimljivoj temi koja je postala predmet određenih istraživanja u sklopu kojih se pokušalo pronaći objašnjenje za tu, prema mnogima iritantnu, naviku. Stručnjaci su na koncu zaključili da navika kašnjenja proizlazi iz nekoliko čimbenika, uključujući percepciju vremena, upravljanje vremenom i osobnost, piše Livescience.

Prema Hugou Spiersu, profesoru kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu College London, mehanizam u mozgu može uzrokovati kašnjenje jer neki ljudi krivo procjenjuju koliko će im trebati da stignu na odredište. Njegovo istraživanje iz 2017. objavljeno u časopisu Hippocampus ukazuje da hipokampus, dio mozga koji procesira vrijeme, pomaže u pamćenju trajanja zadataka. Ipak, nije potpuno jasno zašto neki ljudi stalno loše procjenjuju odnosno podcjenjuju vrijeme.

Jedan od faktora koji utječe na razvijanje navike kašnjenja jest i to koliko dobro poznajemo prostor. U istraživanju iz 2017., Spiers je zamolio studente da procijene vrijeme putovanja po Londonu. Rezultati su pokazali da dobro poznavanje prostora može dovesti do krive procjene vremena potrebnog za putovanje.

Neki ljudi prije kretanja na neko odredište ne uzimaju u obzir dodatne zadatke, poput jutarnjeg spremanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Memory & Cognition, procjene vremena često se temelje na sjećanjima, koja nisu uvijek točna. Ako smo zadatak radili mnogo puta, skloni smo pogrešno procijeniti koliko će trajati.

Osobnost također igra ulogu kod navike kašnjenja. Ljudi s niskom razinom savjesnosti mogu zaboraviti planirane zadatke, a sklonost multitaskingu smanjuje šanse za njihovo pravovremeno dovršavanje. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Advances in Cognitive Psychology, multitasking može iscrpiti pažnju potrebnu za obavljanje planiranih zadataka.

Ljudi koji redovito kasne često ne vide sebe takvima , kaže Grace Pacie, autorica knjige Late! A Timebender’s Guide to Why We Are Late and How We Can Change. Iako mogu biti točni kada su posljedice ozbiljne, poput propuštanja leta, bez čvrstog roka često gube pojam o vremenu. Osobe s ADHD-om posebno teško procjenjuju protok vremena, pokazuje pregled iz 2019.

GALERIJA: Evo koji horoskopski znakovi uvijek fantastično mirišu, ali i onih od kojih se bolje malo odmaknuti

Foto: Shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Shuttershock
Foto: Shuttershock
Foto: Shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: shutterstock

Ponekad je kašnjenje povezano i s odgađanjem zadataka. Prema Fuschiji Sirois, profesorici psihologije na Sveučilištu Durham, odgađanje često proizlazi iz emocionalne nelagode prema zadatku. Razlika između odgađanja i kašnjenja je u tome što kašnjenje utječe na odnose s drugima, što može biti bolno za one koji ovise o našoj točnosti.

Pacie predlaže postavljanje alarma i podsjetnika ili dogovaranje ranijih sastanaka kako bi se izbjeglo razočaranje. Na primjer, nuditi nekome prijevoz znači da ćete morati stići na vrijeme kako biste ispoštovali dogovor.

Urnebesne fotografije pasa koji pokušavaju uhvatiti komadiće sira 😂

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.