Držanje dijete izaziva učinak sličan odvikavanju od droge. Točnije, odricanje od visokokaloričnih namirnica uzrokuje kemijske promjene u mozgu koje nas mogu učiniti osjetljivijima nego što zaista jesmo.
Znanstvenici sa sveučilišta u Montrealu radili su šestotjedno istraživanje na miševima čiji je mozak sličan ljudskom te otkrili da se neurokemija razlikuje kod životinjica koje su stavljene na dijetu i koje su se hranile nezdravo za razliku od onih koje su se hranile zdravo.
– Kemijski sastav mozga koji se mijenja s prehranom povezan je s depresijom. Promjena prehrane potom uzrokuje veću osjetljivost na stresne situacije – smatra voditeljica studije Stephanie Fulton.
Dok je jedna grupa bila na dijeti sa 11 posto masnoća, drugu su skupinu miševa stavili na visokokaloričnu prehranu s čak 58 posto masti što je uzrokovalo povećanje opsega struka za 11 posto iako to još nije bila pretilost.
Prehrana bogata masnoćama aktivira veće lučenje hormona dopamina zaslužnog za dobro raspoloženje, ali i hormone stresa zaslužne za anksiozno ponašanje, primjerice izbjegavanje otvorenog prostora što je primijećeno kod miševa. Geni koji su uključeni u proizvodnju dopamina kontroliraju molekule koje su se aktivirale u mozgu miševa koji su jeli visokokaloričnu hranu te su ti miševi imali veću razinu kortikosteroida, hormona koji je povezan sa stresom. Promjene u načinu prehrane mogu izazvati promjene u lučenju kemikalija koje se povezuju s depresijom, a mogu izazvati simptome kao kod prestanka uzimanja droge i povećanu osjetljivost na stresne situacije. To može dovesti do naglašenih ciklusa prejedanja i gladovanja.
– Ovo objašnjava oboje, depresiju i negativno ponašanje – objašnjava Fulton.
– Zanimljivo je da se te promjene događaju prije pretilosti. Ova otkrića izazivaju naše razumijevanje povezanosti između prehrane, tijela i uma – zaključuje Fulton, prenosi Daily Mail.