Mitovi i legende

Obronci Zagrebačke gore pričaju mistične priče

Foto: Shutterstock
Medvednica
Foto: Shutterstock
Medvednica
Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
Medvednica
Foto: Ines Jakopanec
Medvednica
Foto: Infografika: Kristina Franić
Medvednica
26.10.2020.
u 10:07
Pobjegnite na neku od 72 planinarske staze, uz koje stoje špilja Veternica, slap Sopot, stijena Gorsko zrcalo...
Pogledaj originalni članak

Promijenio je čak 107 vladara. A najzloglasniji ostali su zapamćeni grofovi Celjski, koji postaju njegovi vlasnici 1436. godine. Posebno mjesto u povijesti Medvedgrada ima Crna kraljica, a taj se naziv najčešće vezuje upravo uz Barbaru Celjsku, pripadnicu grofovske obitelji nasilnoga pedigrea čiji su članovi bili među najvećim razvratnicima svog vremena. Poslije je i sama postala poznata po slobodnom ponašanju. Nije joj bilo strano imati brojne ljubavnike, a legenda kaže kako je muškarce, kad bi ih se zasitila, bacala s najviših kula svojih utvrda. A bilo je to iznimno često...

Mistične su priče koje se vezuju uz Medvednicu i njezinu srednjovjekovnu utvrdu koja se vidi sa svih strana glavnoga grada. Među njima i ona da je Crna kraljica, da spasi svoje blago od turskoga napada, vragu dala i sebe i Medvedgrad pa se, nakon što je umrla pokošena kugom, pretvorila u zmijsku kraljicu koja do danas čuva blago koje je sakrila negdje u utvrdi. Atrakcija je ona Medvednice, koju se trenutačno može pogledati samo izvana, s obzirom na to da još traju radovi na njezinoj obnovi. Zgotoviti bi se trebali do kraja godine, a iz Parka prirode Medvednica najavili su otvaranje oko proljeća sljedeće godine. Barem, dodaju, ako im dopuste prilike, s obzirom na koronu.

No od virusa se može “pobjegnuti” na bilo koju od 72 planinarskih staza Medvednice, uz koje se nalazi čitav niz prirodnih ljepota, poput spilje Veternice, slapa Sopot ili visoke stijene Gorsko zrcalo. Na vama je da odaberete put, a u nastavku donosimo prijedloge za samo neke od znamenitosti...

S Hunjke se spustite Horvatovim stubama

Foto: Shutterstock
Medvednica

Između prve i posljednje stube visinska je razlika od čak 117, a duge su 300 metara. Planinari su Horvatove stube prozvali najljepšim izletničkim objektom na Medvednici izrađenim ljudskom rukom. Od 1946. do 1953. godine gradio ih je novinar i fotograf Vladimir Horvat te tako dotad nepristupačan teren otvorio široj javnosti. Tradicionalno do Horvatovih stuba planinari najčešće dolaze s livade ispod hotelskog kompleksa na Hunjki, do koje se može automobilom. Za obilazak je potrebno 15–ak minuta, a nailazi se na špilje, ponore...

Do Kamenih svata od starog grada Susedgrada

Foto: Ines Jakopanec
Medvednica

Kažu da je skupina dolomitnih stijena na zapadnom rubu Medvednice, iznad sela Jablanovca, nastala kad je majka jednog mladoženje, nezadovoljna snahom, kletvom okamenila svatove. Do Kamenih svata dolazi se iz više smjerova, jedna staza počinje kod starog grada Susedgrada, a do samog vrha na 482 metra nadmorske visine treba nešto više od tri sata hoda. Može se krenuti i iz Gornjeg Stenjevca, tada je vrijeme penjanja kraće, ali i sa zagorske strane. U blizini vrha je i planinarska kuća Kameni svati, koja je otvorena nedjeljom.

Hodnicima rudnika pa na klopu u Grafičar

Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
Medvednica

Rudnik je to nastao u 16. stoljeću nakon što je ondje pronađen galenit, olovni sjajnik, u kojem kao primjesa dolazi srebro. No s obzirom na to da nikad nije bio pretjerano izdašan, jer je za pola kilograma srebra trebalo istaliti čak tonu galenita, njegovi vlasnici – obitelj Zrinski – zatvorila ga je stotinu godina kasnije. Djelatnici parka prirode 2004. su ga uredili za posjetitelje, a razgledati ga se može subotom, nedjeljom i blagdanom, od sredine ožujka do kraja studenog. U blizini je i planinarski dom Grafičar, potrebno je samo slijediti putokaz.

Foto: Infografika: Kristina Franić
Medvednica

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.