“Kavu, ali sa smeđim šećerom, molim. On je zdrav i ne deblja.” Koliko ste puta ovu rečenicu čuli ili izrekli uvjereni u to da će vas vrećica smećkastih kristalića spasiti od nakupljanja "šlaufa" oko struka. No, ovakvim izborom niste napravili baš ništa za svoje zdravlje i liniju jer razlike između šećera – nema. Pretjeruje li se, opasni su i smeđi i bijeli. Upozorava na to i britanski nutricionist prof. John Yudkin. Prekomjerna konzumacija šećera, a godišnje ga se diljem svijeta proizvede i potroši 180 milijuna tona, potiče, osim debljine, razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Triput više šanse za udar
U izvješću koje je objavljeno u časopisu American Journal of Clinical Nutrition spominju se rezultati istraživanja o tome kako šećeri – posebno oni iz slatkih pića – čak 30 posto povećavaju rizik od srčanog udara, a dodatnih 30 posto kod žena u menopauzi. Od prvih dana života čovjek se u prehrani susreće sa šećerima i slatkim okusima, od laktoze iz majčina mlijeka do prvih čajeva i kašica. Šećer je svuda oko nas i ne možemo ga izbjeći jer se nalazi u ugljikohidratima koji pružaju instant energiju. Na nama je odabrati koje šećere uzimati kako bi se smanjilo njihovo štetno djelovanje – saharozu, šećer iz trske ili repe, fruktozu, šećer iz voća, šećerni slad ili maltozu dobivenu fermentacijom žitarica. Nutricionistica Ksenija Sušac objašnjava kako je mozgu – glavnom i odgovornom za put šećera u organizmu – sasvim svejedno koji ste šećer stavili u kavu, smeđi ili bijeli.
Ne priznaje prijevaru
– Njega ne možete zavarati, jer on vidi smeđi šećer, ali njegove kalorije broji kao da je bijeli. Šećeri su jednostavni spojevi koji se u organizmu, unesemo li ih same, razgrade vrlo brzo i slažu u masne naslage. Zbog toga bi ih trebalo konzumirati u kombinaciji s ugljikohidratima i celulozom. Tada za njihovu razgradnju treba više energije pa manje odlazi u salo – objašnjava K. Sušac.
Jeste li znali da:
Djeca nisu "divlja" zbog slatkiša
Unatoč uvriježenom mišljenju da zbog šećera djeca divljaju, ova teorija nema znanstvene potvrde. Štoviše, dokazano je da šećer ne mijenja dječje ponašanje i ne izaziva hiperaktivnost. No, zubići zbog njega trule. Dajte slatkiše djetetu jednom i neka nakon toga opere zube.
Izaziva li šećer šećernu bolest? Ne!
Dijabetes je nesposobnost organizma da samostalno kontrolira razinu šećera u krvi (glukoze), no ne uzrokuje ga šećer kao namirnica. Oboljeli od dijabetesa izbjegavaju šećer u hrani i pićima kako bi spriječili prebrz rast šećera u krvi.
Veza umjetnih sladila i raka nije dokazana
Iako se godinama provlače priče o štetnosti umjetnih sladila (saharin i rak mjehura, aspartan i rak mozga...) znanstvenog dokaza za to nema. No, ako ste skloni napuhavanju, izbjegavajte sorbitol, manitol i ksilitol koji se koriste u žvakaćim gumama, a u crijevima fermentiraju te izazivaju plinove.
Tajna veza šećera i taloženja naslaga
Bezalkoholni napici bogati šećerima, gazirana pića, gusti voćni sokovi čija je baza zapravo tikva te obilni i slatki šejkovi i smoothiesi kalorijske su bombe. Višak kalorija iz ovakve hrana odmah se pretvara u mast. Nagomilavanje masti u tijelu povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti
Tajna je u postotku melase i čistoći
Mišljenje da je smeđi šećer zdrava alternativa nezdravom bijelom zabluda je. Smeđi šećer je bijeli šećer, ali s dodatkom melase, crnog sirupa koji je nusproizvod rafiniranja šećera. Svijetlosmeđi šećer, kakav najčešće nalazimo u trgovinama, sadrži oko 3% posto melase, a tamnosmeđi oko 6%.
Dnevne preporučene količine šećera
Preporučeni dnevni unos šećera je oko 10 posto ukupne količine hrane, dakle, 50 do 60 grama (a konzumira se 80-95 grama, tj. 19 čajnih žličica). U tu su količinu uključeni i šećeri iz slatkih namirnice te voće koje pojedete u danu. Najviše šećera krije se u gaziranim pićima, pivu, čokoladi i sokovima.
1,75 tona šećera pojede prosječan čovjek u životu, što je ekvivalent srednjeg automobila bez obzira na to što liječnici grme o opasnostima od konzumacije ove namirnice
A vino? Kad Zagorec zašečeri...