Elizabeth Taylor bila je jedna od najpoznatijih glumica 20. stoljeća, ali je bila gotovo jednako poznata po neobičnoj fizičkoj osobini. Imala je "ljubičaste" oči, jednu od najrjeđih boja očiju na svijetu. Iako je to teško uočiti na fotografijama, ljudi koji su poznavali Taylor tvrdili su da su joj oči doista imale purpurni ton. Kako je uopće moguće da netko ima takvu boju očiju?
O boji očiju prvenstveno odlučuje količina i raspodjela smeđeg pigmenta u šarenici koji se zove melanin. Šarenica je prstenasta membrana iza rožnice, odgovorna za širenje i skupljanje vaše zjenice, propuštajući pravu količinu svjetlosti u vaše oko. Pigment vaše šarenice izražava se melaninom pa tako tamnosmeđe oči imaju puno ovog pigmenta, svjetlosmeđe oči sadrže manje, a svijetloplave oči sadrže vrlo malo pigmenta. Ako imate svjetlije oči, to uglavnom ukazuje na nedostatak melanina u prednjem ili stražnjem sloju šarenice, piše HowStuffWorks.
Količina, s distribucijom melanina unutar ovih slojeva i načinom na koji se svjetlost raspršuje kroz slojeve, rezultira bojom očiju. "Tamna boja šarenice povezana je s manjim raspršivanjem svjetlosti u oku. Ova osobina može biti zaštitna u uvjetima jakog sunčevog svjetla i visokog UV zračenja. Plava boja očiju, s druge strane, povezana je s većim raspršenjem svjetlosti u oku i višom razinom supresije melatonina, osobine koje su se mogle prilagoditi izrazito sezonskim sunčanim režimima", rekla je Usiwoma Abugo, glasnogovornica Američke akademije za oftalmologiju i oftalmologinja.
VEZANI ČLANCI:
Kako ljudi završe s vlastitom jedinstvenom bojom očiju je komplicirano, ali genetika ima puno veze s tim. Istraživanja su otkrila da do 16 gena određuje boju očiju, ali dva koja se nalaze na 15. kromosomu najviše utječu na nju. Ljudi su prije vjerovali da se boja očiju može lako odrediti na temelju očiju vaših roditelja, ali genetika boje očiju zapravo je mnogo kompliciranija. "Istraživanja su pokazala da boja vaših očiju zapravo može biti genetski povezana s bojom vaše kože i kose u nekim slučajevima", objasnila je Abugo.
Smeđa je najčešća boja očiju na svijetu. Između 70 i 80 posto svjetske populacije ima oči koje su neke nijanse smeđe, od najtamnije tamno smeđe do svjetlosmeđe. Smatra se da su svi drevni ljudi koji su živjeli prije 10 000 godina ili više imali smeđe oči. Prva svjetlooka osoba vjerojatno je imala genetsku mutaciju zbog koje je njihovo tijelo proizvodilo manje melanina, a ta se mutacija prenijela na njihove potomke,a ovo je šest najrjeđih boja očiju na svijetu.
1. Heterokromija: Najrjeđa boja očiju na svijetu nije samo jedna boja, već su dvije. Ljudi sa stanjem zvanim heterokromija šarenice imaju šarenice različite boje. Manje od jedan posto svjetske populacije ima heterokromiju, a postoje tri različita tipa. Prvi je potpuna heterokromija kada oči imaju dvije šarenice potpuno različite boje.
Djelomična heterokromija je kada je samo dio šarenice drugačije boje od ostatka, a kod središnje heterokromije dio oka najbliži središtu drugačije je boje od ostatka šarenice. Dojenče se može roditi s heterokromijom i imati potpuno zdrave oči, no ona se može pojaviti i kasnije, kao simptom neke bolesti ili sindroma poput Hornerovog. Heterokromija također može nastati zbog ozljeda oka ili bolesti poput glaukoma.
2. Ljubičaste ili crvene oči: Ljubičaste oči iznimno su rijetke i često ukazuju na temeljno stanje, a to je albinizam. Genetski poremećaj u kojem se osoba rađa s malo ili nimalo melanina u cijelom tijelu, albinizam utječe na izgled kože, kose i očiju. Nedostatak pigmenta čini oči osobe s albinizmom izuzetno osjetljivima na svjetlost, što može dovesti do lošeg vida, a između ostalog i očnih bolesti. Oči osoba s albinizmom mogu izgledati blijedoplave, ljubičaste ili čak crvenkaste kao rezultat svjetla koje se odbija od krvnih žila u oku. Kada je prisutno samo malo melanina, ove crvene refleksije se miješaju s pigmentom i stvaraju ljubičaste oči.
GALERIJA: Zanima vas što suprotan spol prvo primijeti na svakom horoskopskom znaku? Jedan sve 'obara s nogu'
3. Zelene oči: Mnogi misle su zelene oči najrjeđe, a samo dva posto svjetske populacije ima ovu boju očiju. Zelene oči daleko su češće u nekim dijelovima Europe nego u svijetu općenito, a češće su kod žena. Kod ljudi sa zelenim očima, i prednji i stražnji sloj šarenice imaju nisku koncentraciju melanina. Ovaj svjetlosni pigment se miješa sa svjetlom, uzrokujući njegovo raspršivanje sa sličnim učinkom kao onaj koji uzrokuje da nebo izgleda plavo. Ova plava svjetlost koja se miješa s melaninom stvara zelene oči.
4. Sive oči: Povijesno gledano, sive i plave oči bile su kombinirane, no nedavno su istraživači otkrili da postoje neke značajne razlike. Otprilike tri posto svjetske populacije ima sive oči, a kao kod većine svijetlih očiju, boja je proizvod vrlo malo melanina u šarenici. Za razliku od zelenih očiju, prednji sloj šarenice, nazvan stroma, uopće nema pigmenta. Međutim, sive oči imaju više kolagena u stromi nego druge boje, što utječe na način na koji se svjetlost raspršuje unutar šarenice.
5. Oči boje lješnjaka: Iako nema mnogo podataka o očima boje lješnjaka, smatra se da oko pet posto svjetske populacije ima ovu boju očiju. Oči boje lješnjaka imaju umjerenu količinu melanina raspršenog kroz šarenicu. U kombinaciji s raspršenjem svjetlosti koje mijenja izgled boje ovisno o svjetlosnim uvjetima, melanin u očima boje lješnjaka općenito ima pjegavu zelenkasto-smeđu boju.
Što se događa s tijelom kad prestanemo pušiti? 'Dobrobiti osjećamo već 20 minuta nakon gašenja cigarete'
6. Plave oči: Plave oči su relativno česte, između osam i deset posto ljudi na svijetu ima plave oči. Međutim, vlakna strome kod plavookih ljudi uopće nemaju melanina, zbog čega se maksimalna količina svjetlosti raspršuje, a iz šarenice se vraća više plave svjetlosti nego bilo koje druge boje. Jedna zgodna stvar kod plavih očiju je ta da, budući da uopće nemaju plavi pigment, način na koji izgledaju u potpunosti ovisi o dostupnoj svjetlosti. To se zove strukturna boja i to je ono što krilima leptira daje boju.