Usna šupljina sastavni je dio organizma i ogledalo je općeg zdravlja. Različite bolesti i stanja u organizmu mogu se očitovati na sluznici, zubima i parodontu usne šupljine a često imaju prva očitovanja i simptome upravo u ustima. S druge strane, bolesti usne šupljine, sluznice, zuba i potpornih tkiva zuba, parodonta mogu potaknuti razvoj bolesti na različitim tkivima i organima u organizmu i utjecati na pogoršanje već postojeće bolesti, a time pogoršati fizičko i psihičko stanje i značajno smanjiti kvalitetu života. Drugim riječima, oralno i opće zdravlje međusobno su povezani i utječu jedno na drugo. Zbog toga briga o zdravlju usne šupljine ujedno je i briga o općem zdravlju.
Usna šupljina ogledalo je zdravlja
Zdravlje usne šupljine bitan je i nedjeljivi dio sveukupnog općeg zdravlja i kvalitete života svake osobe i znači puno više od samo zdravih zuba. Pregledom usne šupljine može se otkriti koliko smo zdravi ili bolesni, ali isto tako i koliko vodimo računa o svom oralnom i općem zdravlju.
U ustima se mogu očitovati znakovi loše i nedostatne prehrane, infekcija i sustavnih bolesti. Neke bolesti koje utječu na cijelo tijelo, poput šećerne bolesti, bolesti bubrega i crijeva, AIDS-a, Sjögrenovog sindroma, kao i određene kožne bolesti mogu imati svoje prve znakove i simptome upravo u ustima. Bolesnici sa šećernom bolesti skloniji su razvoju upalnih bolesti zubnog mesa i parodonta, suhoći usta i infekcijama sluznice, a parodontitis se često naziva "šestom komplikacijom" šećerne bolesti. Istraživanja su pokazala da parodontna bolest može biti povezana s bolestima srca i krvnih žila, moždanim udarom, bakterijskom upalom pluća, prijevremenim porodom i rođenjem djeteta s malom porođajnom težinom. Osobe s parodontnom bolesti tri puta češće obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila u odnosu na osobe koje nemaju parodontitis.
Kako spriječiti da bakterije iz usta prijeđu u naš organizam?
Usta su naseljena milionima različitih bakterija koje mogu izazvati bolest zuba, parodonta (parodontitis) i oštećenja sluznice, a udisajem, bakterije iz usta mogu prijeći izravno u pluća i izazvati bakterijsku upalu. Zbog povezanosti usne šupljine sa cijelim organizmom, bakterije iz različitih žarišta u ustima, a to su: neliječeni zubi, oštećeni parodont ili oštećena sluznica, mogu prijeći u krvotok i naseliti prethodno oštećene dijelove tijela kao što su npr. srčani zalisci, naseliti stjenke krvnih žila i pridonijeti razvoju ateroskleroze i tako ugroziti zdravlje srca, bubrega, izazvati moždani udar i ugroziti trudnoću. Da bismo spriječili da bakterije iz usta prijeđu u naš organizam i potaknu bolesti, potrebno je provoditi redovitu i dobru oralnu higijenu (četkanjem zuba, čišćenjem međuzubnih prostora zubnim koncem, čišćenjem i dezinfekcijom zubnih proteza i ispiranjem usta antisepticima).
Oralne bolesti mogu naštetiti općem zdravlju
Uz lošu oralnu higijenu i neodgovarajuća prehrana, duhan, alkohol i stres mogu pridonijeti razvoju bolesti i narušiti oralno i opće zdravlje. Oralne bolesti mogu uzrokovati i više od boli i patnje. One mogu dovesti do poteškoća pri govoru, žvakanju i gutanju koje utječu na našu sposobnost uzimanja hrane i mogu loše utjecati na svakodnevne aktivnosti i socijalne kontakte. Loša prehrana može dovesti do karijesa i pretilosti čemu su najpodložnija djeca predškolske i školske dobi.
Također i brojni lijekovi mogu imati različite nuspojave koje se očituju u usnoj šupljini: od pojave neugodnog osjećaja suhoće usta i pečenja sluznice do različitih oštećenja na sluznici.
Zbog svega navedenog doktor dentalne medicine prvi je u prilici otkriti bolest u ustima pa je njegova uloga značajna u ranom otkrivanju bolesti i u sprečavanju daljnjih komplikacija i pravodobnom upućivanju pacijenta na daljnju dijagnostiku drugom liječniku ili specijalisti nadležnom za sustavnu bolest u podlozi oralnih tegoba.
Uzimajući u obzir međuzavisnost zdravlja usne šupljine i općeg zdravlja i sve veću učestalost oralnih bolesti (karijesa, parodontitisa, raka usne šupljine, infekcija i bolesti sluznice i drugih) potrebna je bliska suradnja liječnika dentalne medicine i medicine kako bi se bolesti u ustima i organizmu istodobno liječile i na vrijeme spriječile komplikacije i smanjili troškovi liječenja. A na svakoj je osobi obaveza da jednako vodi brigu o svom oralnom kao i o općem zdravlju.
Prof.dr.sc.Marinka Mravak-Stipetić
Predsjednica Radne skupine za promicanje multidisciplinarne suradnje u dentalnoj medicini Ministarstva zdravstva
Stomatološki fakultet Sveučilšta u Zagrebu
Klinika za stomatologiju KBC Zagreb