Ljudski organizam funkcionira kao jedinstvena cjelina u kojoj vrijede zakoni uzajamnog i skladnog međudjelovanja. Usna šupljina njegov je nedjeljivi dio, a sve što se u njoj zbiva odrazit će se na druge organe i tkiva. Poznato je da u usnoj šupljini obitava više od 500 različitih bakterijskih vrsta. Većina njih kolonizira površine zubi iznad i ispod gingivalnog ruba formirajući dentobakterijski plak. Za ilustraciju o kolikom broju bakterija se radi dovoljno je reći da 1 mm3 sadrži 100 milijuna bakterija.
Veza između oralne infekcije i sustavnih bolesti
Teorija da oralna infekcija može negativno utjecati na opće zdravlje nije nova. Može se reći da koncepcija veze između oralne infekcije i sustavnih bolesti postoji već u prvim zapisima o medicini. Naime, u povijesti čovječanstva vjerovalo se da infektivne bolesti koje zahvaćaju usta, kao što je parodontna bolest, mogu utjecati i na ostale dijelove tijela. Tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća pojavilo se novo područje parodontoloških istraživanja obuhvaćeno nazivom „parodontna medicina“, a njime je definiran poseban dio parodontologije koji se bavi proučavanjem utjecaja parodontitisa kao mogućeg čimbenika rizika za različite sustavne bolesti i stanja kao što su prijevremeno rođenje, šećerna bolest, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, plućne bolesti i mnoge druge. Parodontna medicina proučava i drugu stranu tog odnosa i upozorava na činjenicu da se različita sustavna stanja mogu odraziti na stanje parodonta te utjecati na početak i tijek parodontne bolesti.
Paradontalnu bolest uzrokuje više bakterijskih vrsta
Parodontitis je kronična upalna bolest infektivne etiologije koja zahvaća potporna tkiva zuba, a uzrokuju je specifični parodontni patogeni iz dentobakterijskog plaka. Parodontna se bolest nerijetko naziva i „mješovitom bakterijskom infekcijom“ kako bi se naglasilo da na razvoj bolesti djeluje više bakterijskih vrsta, a ne samo jedna. Tijekom bolesti dolazi do destrukcije potpornih tkiva zuba, pri čemu se stvaraju duboki parodontni džepovi. Procjenjuje se da ukupna površina ulceriranog epitela parodontnih džepova kod uznapredovalih oblika parodontitisa može iznositi čak i do 35 cm2, što odgovara površini dlana ruke odrasle osobe. Takav ulcerirani epitel predstavlja mjesto ulaska bakterija i njihovih toksina u okolna tkiva i u sistemsku cirkulaciju. Česte prolazne bakterijemije, koje se pojavljuju tijekom invazivnih dentalnih postupaka, ali i kao rezultat svakodnevnih aktivnosti (npr. četkanja zuba ili žvakanja), mogu dovesti do toga da bakterije znatno ugrožavaju domaćina, osobito ako je domaćinov imunosni odgovor kompromitiran i nije u stanju ograničiti infekciju na lokalna tkiva. U tom slučaju neprepoznata parodontna infekcija djelovat će kao skriveni bakterijski rezervoar, a sustavna diseminacija bakterija i njihovih toksina može uzrokovati brojne i za život opasne komplikacije u imunokompromitiranog domaćina.
Prevencija infekcije je najvažniji faktor očuvanja zdravlja gingive, parodonta i samih zubi
Stoga je očuvanje parodontnog zdravlja i suzbijanje oralne infekcije od iznimne važnosti kako kod imunokompromitiranih bolesnika tako i kod zdravih pojedinaca. Kako bismo očuvali zdravlje gingive i parodonta, ali i samih zubi, potrebno je mehanički razbiti dentobakterijski plak na zubnoj površini, a to postižemo adekvatnim mjerama oralne higijene i profesionalnim čišćenjem zubnih naslaga u ordinaciji dentalne medicine. Ukoliko se bakterijska struktura na površini zuba poremeti na vrijeme, bakterije neće stići ispoljiti svoje štetno djelovanje i time izazvati upalnu reakciju u tkivima oko zuba. Istraživanja su pokazala da je za održavanje oralnog zdravlja dovoljno zube prati dva puta dnevno, ali je ključno da se to učini temeljito na način da se na svakoj plohi svakog zuba dosegne formirani plak i razbije njegova složena struktura. Isto tako jako je važan i pravilan izbor četkice za zube. Ona bi trebala biti jednostavna za upotrebu, mekih, gusto postavljenih vlakana zaobljenih vrhova kako bi se spriječile ozljede mekih tkiva oko zuba. Pri tome nikako se ne smiju zaboraviti međuzubni prostori, mjesta gdje se nakuplja najviše plaka, a koje obična četkica ne može dosegnuti. Te prostore nužno je očistiti specijalnim međuzubnim četkicama ili zubnim koncem ukoliko je prostor između zuba jako uzak.
Usna šupljina predstavlja izvor iz kojega različiti patogeni mikroorganizmi mogu vrlo lako dospjeti u cirkulaciju i uzrokovati brojne promjene na udaljenim tkivima i organima. Rezultati recentnih istraživanja iz područja parodontne medicine sve više potvrđuju uzročno-posljedičnu vezu između perzistirajuće parodontne infekcije i brojnih patoloških stanja u udaljenim tkivima i organima. Stoga sustavno zdravlje svakog pojedinca svakako mora uključivati oralno i parodontno zdravlje. Jer ne kaže se uzalud da je usna šupljina ogledalo zdravlja.
Dr. sc. Nives Rinčić, dr. med. dent.
spec. parodontologije
Stomatološka poliklinika Zagreb
