Dr. Zachary Cartwright, prehrambeni zananstvenik u Aqualabu u Chicagu, kaže da je hrana omotana folijom izložena riziku od zaraze opasnim bakterijama, prenosi Daily Mail. Za razliku od sigurnijih opcija poput plastičnih posuda i vrećica koje se mogu zatvoriti, folija ne stvara hermetički zatvoren prostor. Hermetički uvjeti sprječavaju dolazak zraka, a time i kisika do hrane, što je potrebno većini opasnih patogena za rast. “Aluminijska folija sama po sebi ne može stvoriti potpuno hermetički zatvoren prostor jer nije ljepljiva i ne prianja savršeno uz površine,“ rekao je Cartwright za Southern Living. Konzumiranje ostataka hrane omotanih folijom može dovesti do ozbiljnog trovanja hranom koje u nekim slučajevima može biti i smrtonosno.
Aluminijska folija, koja je zamijenila limenu foliju na tržištu prije mnogo desetljeća jer je jeftinija i izdržljivija, korisna je za pripremu ribe ili spremanje sendviča za van. No, prema dr. Cartwrightu, nije prikladna za omatanje ostataka hrane. Mnogo sigurnije opcije uključuju korištenje plastičnih posuda, vrećica koje se mogu zatvoriti ili čak prozirne folije, jer one mogu stvoriti hermetički zatvoren prostor koji pomaže spriječiti rast mikroorganizama. Primjeri rizičnih mikroorganizama koji rastu na hrani uključuju stafilokoke, bakterije koje se mogu razmnožavati na hrani i stvarati toksine koji uzrokuju trovanje hranom.
Još jedna bakterija je Bacillus cereus koja može proizvesti toksin koji uzrokuje groznicu, povraćanje, bol u trbuhu i proljev. “Nepravilno skladištenje uz aluminijsku foliju također povećava rizik od rasta Clostridium botulinum i Listeria monocytogenes”, rekao je stručnjak. Iako su ove dvije bakterije rjeđe, obje mogu izazvati ozbiljne bolesti. Clostridium botulinum proizvodi toksine koji mogu blokirati funkcije živaca i dovesti do respiratorne i mišićne paralize, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Kada ljudi konzumiraju hranu kontaminiranu bakterijom L. monocytogenes, mogu razviti bolest zvanu listerioza, koja može biti vrlo ozbiljna za trudnice, osobe starije od 65 godina i osobe s oslabljenim imunitetom.
Primrose Freestone, predavačica kliničke mikrobiologije na Sveučilištu Leicester, također naglašava važnost hermetičkih posuda za ostatke hrane. Kaže da ste izloženi riziku od “potencijalno smrtonosnog trovanja hranom“ ako ostatke hrane niste pravilno pohranili i ponovno zagrijali. Također ističe da uobičajena temperatura hladnjaka između 3°C i 5°C nije dovoljna za zaustavljanje rasta svih opasnih mikroorganizama, zbog čega je zamrzavanje bolji izbor.
“Hladnoća samo usporava rast patogena poput Staphylococcusa ili Bacillus cereusa,“ rekla je profesorica Freestone za MailOnline. “Samo zamrzavanje na minus 20°C zaustavlja rast bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.“ Osim toga, aluminij je podložan reakcijama s kiselom i slanom hranom te može prodrijeti u ostatke, upozorava dr. Cartwright. Unos aluminija tijekom vremena povezan je s neurotoksičnim razvojnim poremećajima, kao i s oštećenjima bubrega, jetre i kostiju.
Sve u svemu, najbolja opcija za ostatke hrane su posude koje se mogu zatvoriti, za koje profesorica Freestone kaže da su odlične za štednju novca i smanjenje bacanja hrane. Uvijek pojedite ostatke hrane unutar dva dana i bacite ih ako primijetite bilo kakve sumnjive znakove, poput neobičnih mirisa ili teksture. “Bakterije postoje posvuda u našem svijetu, uključujući i kuhinje i hranu u njima,“ piše profesorica Freestone u nedavnom članku za The Conversation.
Loše za zdravlje: Ove namirnice prije kuhanja nikada ne biste trebali prati!
Ako se radi o ostatcima ribe odmah s time u Slovensku pa će doći mešter "da ne bi ostalo"! 😂😂