Cestovni promet najrazvijenija je prometna grana u Hrvatskoj i u nju se najviše ulagalo od proglašenja neovisnosti. Povezivanje cijele države kvalitetnim i brzim prometnicama oduvijek je bio prioritet, a nerijetko je to uključivalo i izgradnju brojnih tunela. Većina tih tunela povezana je s autocestom A1, no jedan od deset najdužih tunela nalazi se i na otoku, prenosi Croatia Week.
10. Tunel Selca-Dubovica, 1.516 metara: Tunel Selce-Dubovica, smješten na autocesti DC-116 između Starog Grada i grada Hvara na otoku Hvaru, dugačak je 1516 metara, a otvoren je 1999. godine. Nalazi se gotovo 200 metara ispod stare magistralne ceste (6252) i dom je crpne stanice za vodoopskrbu Hvara na njegovom sjevernom ulazu, koja opskrbljuje vodom Veliko Grablje i Brusje.
9. Tunel Brinje 1.560 metara: Tunel Brinje, dio autoceste A1 između Male Kapele i Žute Lokve, u prometu je od 2004. godine. Sastoji se od dvije tunelske cijevi dužine 1542 i 1540 metara, s dopuštenom brzinom od 100 km/h. Također, 2007. godine je prepoznat kao najsigurniji tunel u Europi tijekom testiranja Euro TAP-a.
8. Tunel Sveta tri kralja, 1.740 metara: Tunel Sveta tri kralja ključni je dio autoceste Zagreb-Macelj, koja je sastavni dio ulaska Hrvatske u schengenski prostor i vitalna poveznica europskog prometnog koridora X. Njegova izgradnja osigurava visoku razinu sigurnosti i operativne učinkovitosti.
7. Tunel Tuhobić, 2.141 metar: Tunel Tuhobić vitalni je dio hrvatske autoceste A6, dužine 2143 metra i najduži je tunel na ovoj trasi. Spaja Gorski kotar i Hrvatsko primorje, a druga tunelska cijev završena je desetljeće nakon prve. Cijela autocesta A6, uključujući obje cijevi tunela, otvorena je u listopadu 2008. godine i radi po zatvorenom sustavu naplate cestarine.
6. Tunel Plasina, 2.300 metara: Tunel Plasina, koji se nalazi na autocesti A1 između Žute Lokve i Ličkog Lešća, sastoji se od dvije tunelske cijevi, svaka duga 2300 metara. Prepoznat je kao treći najsigurniji tunel u Europi prema testiranju Euro TAP-a provedenom 2005. godine, s maksimalnom brzinom od 100 km/h.
5. Tunel Debeli brijeg, 2.467 metara: Tunel Debeli brijeg, dio projekta ‘Cestovna povezanost južne Dalmacije’, tvrtka Strabag iskopala je i dovršila prije roka, unatoč izazovima pandemije.
4. Tunel Sveti Ilija, 4.248 metara: Tunel Sveti Ilija, koji se proteže 4248 metara kroz planinski masiv Biokovo, povezuje priobalna i kopnena područja Splitsko-dalmatinske županije. To je četvrti najduži tunel u Hrvatskoj i prvi europski cestovni tunel u krškom masivu. Izgradnja je započela 2008. godine, a dovršena je u siječnju 2010. godine. Radove su izvele dvije tvrtke - Hidroelektra Niskogradnja iz Zagreba i Konstruktor iz Splita.
3. Tunel Učka, 5.062 metara: Tunel Učka, dio hrvatske autoceste A8, prolazi kroz planinski masiv Učke. Bio je to donedavno najduži cestovni tunel u Hrvatskoj. Tunel je opremljen raznim sigurnosnim uređajima, a u tijeku je izgradnja druge cijevi. Za prolazak kroz ovaj tunel, koji služi i kao naplatna postaja za Istarski ipsilon, naplaćuje se cestarina.
2. Tunel Sveti Rok, 5.679 metara: Tunel Sveti Rok, koji se nalazi na autocesti A1 u Lici, prolazi kroz planinski masiv Velebit. Sastoji se od dvije cijevi, a gradnja je započela 1993. godine, još za vrijeme okupacije sjeverne strane. Tunel su dovršile domaće tvrtke i 2003. otvorile zapadnu, a 2009. istočnu cijev.
1. Tunel Mala Kapela, 5.821 metar: Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj i nalazi se na autocesti A1. Smješten je između sela Jezerane i Modruš te između izlaza za Ogulin i Brinje na autocesti A1. Prolazi kroz planinski lanac Mala Kapela, po kojoj je i dobio ime. Sadrži dvije cijevi različitih duljina i poznat je po svojim sigurnosnim i komunikacijskim sustavima, uključujući izlaze za slučaj opasnosti i distribuciju hrvatskog radio signala.