Prsti na rukama i nogama, nos, uši i obrazi su izložena područja koja često stradavaju od hladnoće zbog smanjene cirkulacije i periferne konstrikcije krvnih žila. Ozeblina može nastati i kontaktom kože s predmetom vrlo niske temperature. Težina ozebline razmjerna je temperaturi, trajanju izloženosti i veličini te debljini smrznutog tkiva, piše krenizdravo.rtl.hr.
Danas od ozeblina najčešće stradavaju planinari, skijaši, ali i beskućnici te radnici izloženi niskim temperaturama (npr. korištenje dušikovog monoksida).
Oštećenje stanica i odumiranje tkiva nastaju izravnim i neizravnim učinkom niskih temperatura.
Ozebline – stupnjevi
Ozebline se klasificiraju u 3 stupnja:
1. stupanj – blagi oblik iritacije kože, zbog kontrikcije krvnih žila dolazi do utrnulosti i boli, no nema oštećenja kože.
2. stupanj – pocrvenjela koža postaje blijeda ili bijela, pojava mjehura, osjećaj da koža postaje toplija.
3. stupanj – zahvaćeni svi slojevi kože uključujući i tkiva ispod, koža postaje bijela ili plavosivkasta, gubi se osjet hladnoće i boli, krvavi mjehuri, nemogućnost pokretanja obližnjeg zgloba.
Ozebline – simptomi
Ozebline na licu, rukama, nogama i prstima
Osjećaj pečenja, utrnulosti, svrbeža ili hladnih senzacija u pogođenom području. Kako napreduje težina ozebline tako nestaju svi osjeti.
Područje postaje natečeno i pojavljuju se mjehuri ispunjeni krvlju. Neliječena ozeblina vodi infekciji i gangreni (odumiranje tkiva za što je jedina terapija amputacija zahvaćenog područja).
Zagrijavanjem tkiva javlja se jaka bol sve dok područje nije u potpunosti opskrbljeno krvlju. Tupa pulsirajuća bol nastaje za 2 do 3 dana te može potrajati tjednima dok tkivo u potpunosti ne zacijeli.
Nakon nekog vremena, tijelo pada u hipotermno stanje – gubi toplinu brže nego što stvara:
drhtanje čitavog tijela (temperatura kože 17-20°C i tijela 32-35°C),
nerazgovijetan govor,
pospanost,
gubitak koordinacije.
Ozebline od obloga
Nerijetko se liječniku jave pacijenti s ozeblinama nastalima od primjene hladnih obloga, obično izravnim kontaktom leda ili zapakiranih smrznutih gelova na kožu. Uvijek je potrebno obložiti vrećicu s ledom ili gelom nekom tkaninom te potom staviti na područje koje se želi hladiti kako ne bi nastala oštećenja kože.
Rizični čimbenici
hladno, mokro i vjetrovito vrijeme,
alkoholizirano stanje,
smanjen kalorijski unos hrane,
periferna vaskularna bolest, neuropatije, Raynaudov fenomen,
djeca zbog veće omjera površine naspram mase,
rizično ponašanje i neadekvatna opremljenost (obuća i odjeća planinara i alpinista).
Ozebline – prva pomoć
Osobu uvesti u toplu prostoriju, skinuti svu vlažnu odjeću/nakit i na zahvaćena mjesta staviti suhu sterilnu gazu. Prste na rukama i nogama potrebno međusobno odvojiti mekanom i suhom tkaninom. Ako se dijelovi tijela ne mogu pokretati, potrebno ih je imobilizirati i ozlijeđenog prevesti u hitnu pomoć.
Ozebla mjesta se polako ugrijavaju najprije grijanjem unutrašnjosti tijela davanjem toplih napitaka, a zatim smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15°C koja se postupno povisuje. Ugrijavanje je moguće i toplinom vlastitog tijela. Nemojte trljati ozlijeđeno područje!
Zagrijavanje može biti bolno za ozlijeđenu osobu stoga je potrebno imati pri ruci i analgetike (ibuprofen).
Za teže ozlijede nastale ozeblinama potrebno je otići u najbližu medicinsku ustanovu kako bi se ozljeđeniku pružila opsežnija pomoć koja nekad uključuje antibiotike, tople rehidracijske napitke i čišćenje nastalih rana.
U krajnjim slučajevima kada je tkivo toliko oštećeno (mrtvo) i pokazuje znakove gangrene, potrebno je amputirati zahvaćeno područje.