Neki pjevuše božićne pjesmice od 1. prosinca, jedva čekaju sezonu vruće čokolade i obiteljskih filmova, a ukrase za božićnu jelku vade na prvu naznaku pada temperatura, spremni na cjelodnevno ukrašavanje pred blagdane. Drugi pak strogo prate tradicije, pa tako svoje drvce ukrašavaju tek na Badnjak. Kojem timu vi pripadate?
Od davnih dana, biljke i stabla koji zimi ne gube zeleno lišće imaju posebno značenje za ljude. Danas imamo znanstvena objašnjenja za to kako i zašto postoji zimzeleno drveće, no čar unošenja svježih, zelenih grana dok većina prirode miruje i dalje postoji u našim srcima i domovima. U mnogim se zemljama vjerovalo da će zimzelene biljke tjerati vještice, zle duhove i bolest iz vašeg doma, navodi History Channel.
Božić kakav poznajemo danas korijene vuče iz Njemačke u 16. stoljeću. Tada su pobožni kršćani počeli na Badnjak unositi ukrašena stabla u svoje domove. Postoji i legenda da je prvo božićno drvce ukrasio upravo Martin Luther nakon što je, šetajući jedne zimske noći, primijetio kako zvijezde trepere zaklonjene granama crnogorice. Kako bi doživljaj prenio svojim ukućanima, u dom je unio stablo i na grane mu prispojio upaljene svjećice.
U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio sredinom 19. stoljeća pod njemačkim utjecajem. Domovi su se prije toga ukrašavali zelenilom, plodovima i cvijećem na Badnjak. Stabla su se nakon toga ukrašavala ukrasima od papira i, primjerice, pozlaćenim orasima i lješnjacima. Nekad su se na drvca stavljale i svijeće koje su još od doba Rimskog Carstva bile simbol božanstva i nade.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO Gomila građana odlučila proslaviti Badnjak u centru metropole
Sretan i blagoslovljen Božić i neka vas mali Isus daruje zdravljem i ljubavlju.