Kad je maestro Valerij Gergijev, ruski dirigent svjetskog glasa i umjetnički ravnatelj Marijinskog teatra, 2002. prvi put posjetio Zagreb, u gornjogradskoj palači Dverce poveo se jedan zanimljiv razgovor koji je dotaknuo pitanje što je to po čemu je Zagreb zaista poseban i prepoznatljiv u međunarodnim okvirima i, još važnije, kakav trag posebnosti i prepoznatljivosti ostavljamo mi, današnji suvremenici.
Ta dva pitanja lako bi nam mogla biti na umu i golicati maštu tijekom cijele godine, ali kakav je odgovor na ta dva pitanja u ovo predbožićno vrijeme, kad Zagreb blista od prizora i zvukova niza događanja ujedinjenih pod nazivom Advent u Zagrebu?
Zagrebačka zelena potkova, također znana i kao Lenucijeva potkova (po Milanu Lenuciju, najznačajnijem zagrebačkom urbanistu na prijelazu 19. i 20. stoljeća), urbanistička je cjelina perivoja, trgova i palača koja daje Zagrebu nešto po čemu je poseban i prepoznatljiv. Advent u Zagrebu, koji se odvija na toj potkovi i oko nje, zaista daje tom posebnom prostoru novi sloj po kojemu Zagreb postaje prepoznatljiv kao adventsko odredište.
Ledeni park na Tomislavovu trgu bez pretjerivanja je prizor u rangu divote najljepših urbanih klizališta u svijetu, od onoga ispred Rockefellerova centra u New Yorku do onoga na Crvenom trgu u Moskvi.
Osobno, proteklih pet godina, tijekom kojih je Advent u Zagrebu narastao od običnog ukrašavanja grada i paljenja svijeća u adventskom vijencu oko Manduševca do istinski spektakularnog festivala kakav je danas, pratio sam te promjene iz daljine. Pet godina živim u Bruxellesu, koji također ima jednu predbožićnu posebnost i prepoznatljivost u obliku tradicionalnog glazbeno-svjetlosnog showa na glavnom trgu Grand Place.
Ali Zagreb, u koji sam se vraćao u vrijeme božićnih blagdana svih ovih godina, uvijek je za mene imao bolju društvenu atmosferu na ulicama nego Bruxelles. Posebno je to vrijedilo na Badnjak, kada je Zagreb življi od ranog prijepodneva nego ijedan europski grad koji sam posjetio.
Svake se godine Advent u Zagrebu realno, svakome tko ga je posjećivao dolazeći iz inozemstva, činio kao da raste, biva bogatiji i kvalitetniji, a ove godine je doslovno eksplodirao po znakovima kreativnosti.
OK, možda iznenadna poplava austrijskih germknedli na svakom drugom štandu, posebno u Kurelčevoj i na Europskom trgu, nije baš najbolji znak kreativnosti. Pojava neke austrijske navike u Zagrebu prije je znak ustaljenosti i predvidivosti nego inovativnosti, no germknedle su zaista dobre, pa im je i ovakav iznenadni desant na Zagreb oprošten.
Ovogodišnja kreativnost očituje se u Martićevoj ulici (Advent u Design Districtu) ili na platou Gradec (nema ljepšeg okvira za slikanje nego uza zasniježena drvca i katedralu u pozadini) ili u gornjogradskim dvorištima, ili u Oktogonu… Advent u Zagrebu vjerojatno je najbolja stvar koja se dogodila zimskom životu grada u ovom stoljeću.
Ove godine glazba uživo izvodi se na svakom kutku, i to je još jedna dodana vrijednost u očima nekoga tko razvoj Adventa u Zagrebu promatra izvana. Svuda se pjeva i svira, DJ-ira i pleše. Ove godine na štandovima se jede bolje i raznovrsnije no ikad prije.
Da, dominiraju kobasice, ali imate i raspon od zdjela šrilankanskog curryja u Kurelčevoj preko kruha i masti (10 kn) u Zagorskoj hiži na Zrinjevcu do šiš-ćevapa zvanog “Mundoaka šiš kobas” u interpretaciji kuhara iz prvog autentično globalno-nomadskog restorana pokrenutog u Zagrebu.
Istina je da i drugi gradovi u Europi postaju sve kreativniji u organiziranju predbožićnih čarolija na svojim trgovima i ulicama. Industrija adventskih događanja je u usponu i sve je uzbudljivija svuda, ne samo u Zagrebu. No, Zagreb se u toj igri snašao na svjetskoj razini. I to je nešto što ovom gradu ostaje kao sadržajno kvalitetna zimska nadogradnja njegovih odavno poznatih ljepota.
>> Izvore nekih božićnih običaja možda nikada nećemo posve razjasniti: Što je Badnjak?
Stvarno je odličan ovaj advent. Nadam se da će ovaj advent pogurati Zagreb do dva milijuna turističkih noćenja, to bi Zagreb svrstalo u top turističke destinacije u Hrvatskoj. Do listopada je Zagreb ostvario 1,700,000 turističkih noćenja. 2008. kada je Hrvatska imala rekordne turističke prihode i broj noćenja, Zagreb je ostvario milijun i sto tisuća noćenja, a pogledajte gdje je Zagreb danas. Zagreb će uskoro ostvarivati više turističkih noćenja od najboljih naših destinacija na obali.