Partizanska bolnica Franja bila je tajna partizanska bolnica u doba Drugog svjetskog rata smještena pokraj mjesta Cerkno u Sloveniji.
Izgrađena je u prosincu 1943. godine, a bila je jedina tako opremljena bolnica u to vrijeme, daleko od očiju neprijatelja.
Foto: Linda Draškić Perak
Nikada otkrivena
Bolnicu Franju čini 15 drvenih baraka, a bila je među najbolje opremljenim tajnim partizanskim bolnicama te je uz operacijsku dvoranu posjedovala i rendgenski uređaj, prostorije za skrb invalida i malu elektranu. Ranjenike su dovozili u bolnicu isključivo pod okriljem mraka kroz potok, kako neprijatelj ne bi prepoznao tragove po putu i tako otkrio bolnicu. Ranjenici su na očima imali poveze kako ne bi mogli otkriti gdje je točna lokacija bolnice Franja u slučaju da budu zarobljeni, a živote su im spašavali u uvjetima koje bi danas bilo teško i zamisliti. Među ranjenicima su bili, osim Slovenaca i pripadnika bivših jugoslavenskih naroda, Talijani, Poljaci, Francuzi, Austrijanci i dva Amerikanca.
Foto: Linda Draškić Perak
Bolnica je smještena na nepristupačnom terenu, između klisura i neprijatelji je nikada nisu otkrili. Tijekom svog djelovanja do 1945. godine, u nju je ukupno dovezeno 578 ranjenika, a 78 ih nije preživjelo. Većina umrlih život je izgubila dok su čekali da ih se dopremi u bolnicu. Umrle su pokapali na obližnjem groblju s bocom rakije i karticom na kojoj su pisale informacije kako bi se tijela naknadno mogla identificirati. Nakon rata, svi posmrtni ostaci prebačeni su obiteljima.
Izgradnja bolnice
Foto: Linda Draškić Perak
Nakon kapitulacije Italije u jesen 1943., liječnik Viktor Volčjak i grupa boraca počeli su graditi novu bolnicu u jedva pristupačnom Pasice klancu u Dolenji Novaki u regiji Cerkno, prema savjetu jednog lokalnog stanovnika, Janeza Peternelja. Uz predanu pomoć mještana, bolnica se gradila postupno do kraja rata pored Čerinščica potoka. Ime Franja dobila je po glavnoj liječnici koja je upravljala bolnicom Franji Bojc Bidovec, a izgradio ju je liječnik Viktor Volčjak. Bolnica je dobila i nagradu Američkog udruženja veterana pilota 2. svjetskog rata za spašavanje Harolda Adamsa, pilota srušenog nad Slovenijom.
Nakon katastrofalne poplave koja je uništila bolnicu u rujnu 2007. godine, spomenik je rekonstruiran gotovo u cijelosti. Voda je odnijela gotovo sve originalne predmete iz bolnice, tek 80-ak ih je naknadno pronađeno i vraćeno u bolnicu. Na temelju prethodno pripremljenih crteža i dokumenata objekti su obnovljeni i izrađene su kopije predmeta.
Danas je Partizanska bolnica Franja spomenik kulture na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, a nosi oznaku europske baštine. Unatoč gubitku autentičnog materijala, bolnica je ostala simbol borbe, humanosti i junaštva Slovenaca koji su, zajedno s drugim narodima, ustali u borbi protiv fašizma i nacizma.
koja je poanta izvlačenja ove teme iz ladice? pa antifašizam nitko razuman ne niječe, ali ne prihvaća poistovječivanje partije sa antifašizmom. nekada, sedamdesetih sječam se dobro pokojni joža mesar iz Kumrovca je izjavio da je u partizanima bilo do 15% članova partije. zašto se krije taj podatak; kao i njegova rečenica..."bogati da sam 1941 imao boraca kao 1960 rat bi dobio do kraja 1942"....