Riječ “apneja” potječe iz grčkog jezika i označava prestanak disanja. “Apneja u spavanju”, ili “sleep apneja”, je naziv za bolest koja se manifestira kao poremećaj spavanja. Bolesnici od te bolesti prestaju disati veći ili manji broj puta u snu, a da najčešće o tome nemaju pojma. Ovakvi se incidenti mogu u toku noći ponoviti i na stotine puta.
To može dovesti do težih posljedica, kao što su bolesti mozga, srca i krvnih žila, ili stradanje radi spontanog padanja u san na poslu ili u prometu. Apneje nastaju iz raznih razloga, koji rezultiraju suženjem ili zatvaranjem dišnog puta. Prekomjerna tjelesna težina i ostali faktori rizika uglavnom vrijede i ovdje i pomažu razvoju bolesti.
Apneja spada u grupu bolesti tzv. “tihih ubojica”, jer djeluje i razara dok bolesnici spavaju.
Sami bolesnici teško mogu otkriti da boluju od apneje, ali će to moći otkriti njihova okolina, tj. oni koji spavaju blizu njih i, nakon što su probuđeni njihovim hrkanjem, odjednom primjete prestanak disanja i nakon toga, manje ili više bučno i panično “hvatanje zraka”, čega bolesnik najčešće uopće nije svjestan.
Sami bolesnici bi trebali uočiti umor, pospanost i iznenadno padanje u san u najrazličitijim situacijama, pa tako npr. u tramvaju ili za stolom, ali, što je mnogo gore, i pri upravljanju strojevima ili vozilima.
Nakon što se pojavi sumnja da bolest postoji, ona se dijagnosticira u za to kvalificiranim medicinskim centrima objektivnom (i bezbolnom) metodom polisomnografskog snimanja.
Rezultati te pretrage su detaljni podaci o događajima za vrijeme spavanja, tj. o broju, vrsti i trajanju apneja, o hrkanju, o postotku kisika u krvi itd. Ukratko, pretraga daje znatno više podataka nego što ih može „probaviti“ prosječni pacijent, ali pomoću njih liječnik specijalist može jednoznačno dijagnosticirati bolest i odrediti liječenje.
Za više o apneji može se kontaktirati Udruga apneja.