Promo

Porezi ljude neće učiniti zdravijima

Porezi ljude neće učiniti zdravijima
VL
Autor
PR Članak
03.09.2012.
u 14:54
Danska kao prva država koja je uvela porez na debljinu poslužila kao primjer da porezi ne mogu imati korektivnu ulogu
Pogledaj originalni članak

Različite su danske vlade proteklih godina kontinuirano povećavale poreze na određene artikle iz kategorije robe široke potrošnje, ne bi li na taj način utjecale na poboljšanje prehrambenih navika i zdravstvenog stanja svojih stanovnika, ali i napunili državni proračun. No, učinili su upravo suprotno.

Kontroverzni porez na debljinu

U listopadu prošle godine Danska je, kao prva država na svijetu, uvela tzv. porez na debljinu koji se odnosi na mliječne proizvode, meso i jestivo ulje, a u siječnju ove godine uslijedili su i viši iznosi poreza na pivo, vino, čokoladu, slatkiše, sladoled, kavu, čaj i žarulje. No, umjesto na prehrambene, ovi su porezi itekako utjecali na potrošačke navike Danaca koji su sve češće odlazili u kupovinu u Njemačku. To potvrđuju i rezultati istraživanja koje je provela Danska organizacija trgovina mješovitom robom (Danish Grocers' Trade Organisation – DSK), a koji nedvojbeno ukazuju na trend koji se javio u danskim kućanstvima. Naime, čak 60 posto Danaca izjasnilo se kako od uvođenja poreza pivo i bezalkoholne napitke kupuje u susjednoj Njemačkoj. Usporedbe radi, prije samo četiri godine isti je postotak ispitanika tvrdio kako nikad nije kupovao u Njemačkoj.

Manje dimenzije pakiranja, a cijene više

No, osim potrošačkih navika, ovi su porezi promijenili čak i dimenzije pakiranja nekih proizvoda pa je tako najveći skandinavski proizvođač mliječnih proizvoda Arla smanjio svoju ambalažu, a taj su primjer slijedile i mnoge druge tvrtke kako bi zadržale iste cijene, odnosno izbjegle probijanje tzv. psihološke cijene iznad koje je gotovo nemoguće prodati proizvod potrošačima.

Treba li uvesti i porez na šećer?

Iako su uvođenje poreza na debljinu pratile žustre rasprave te mnogi administrativni i ekonomski problemi, danska je Vlada, upravo po uzoru na kontroverzni porez na debljinu, odlučila uvesti i porez na šećer koji je, prema nekim procjenama, trebao u državnu blagajnu donijeti dodatnih 1,3 milijardi danskih kruna ili 170 milijuna eura. Napravljen je prvi nacrt budućeg poreza, a onda je u pitanje dovedena mogućnost njegovog uvođenja zbog brojnih prepreka i neslaganja oko načina obračunavanja. Prvi je prijedlog – da se porez na šećer računa prema ukupnoj masi proizvoda – odbačen jer bi to dovelo do potpune pomutnje i nerealnih cijena proizvoda. Tako bi, primjera radi, cijena jogurta, koji sadrži male količine šećera, znatno porasla, dok bi cijena, sladoleda, šećerne bombe ostala gotovo ista. Drugi je prijedlog – koji se odnosio na obračunavanje poreza u odnosu na udio šećera u proizvodu – također odbačen zbog nemogućnosti raščlanjivanja različitih zaslađivača (poput voćnog ili dodanog šećera) u sastavu. Drugim riječima, nadležna bi tijela morala pojedinačno evaluirati i proučiti tisuće proizvoda ne bi li utvrdila točnu količinu šećera, što bi dovelo do potpunog administrativnog kaosa. Ekonomski stručnjaci u Danskoj se slažu – dovoljno je problema državi uzrokovao porez na debljinu, ne treba nam još i porez na šećer, Vlada bi trebala odustati od njegova uvođenja.

Nutricionisti jedinstveni u negativnoj ocjeni poreza

S ekonomskim se stručnjacima slažu i nutricionisti – porezi na debljinu i šećer mogu samo dodatno pogoršati cjelokupnu situaciju. Naime, kako ističu, cijena hrane i napitaka koje potrošači ocijene izuzetno poželjnima (a to je uglavnom nezdrava hrana) može i značajno porasti, a oni će je i dalje kupovati. I to upravo nauštrb one zdrave – ljudi će se radije odreći hrane i/ili napitaka koji su svojim sastavom zdraviji, ali njima manje poželjni kako bi uštedjeli novac i kupili prehrambene artikle koje vole.

Nelogičnost poreza na debljinu posebno se ističe kod margarina i maslaca, prehrambenih artikala koji će zbog svog sastava i visokog udjela masti uvijek biti oporezivani višim stopama, a neophodni su ljudima, posebno djeci i starijima, za normalno funkcioniranje organizma. Na sličan bi način potrošače zbunio i porez na šećer čije bi stope u većoj mjeri opteretile prirodne sokove od cijeđenog voća i jogurte nego što bi to bio slučaj s pravim šećernim bombama.

Nametnuti i nelogični porezi donose promjene, ali na gore

Vladina argumentacija za uvođenje poreza na šećer bila je istovjetna onoj za uvođenje poreza na debljinu – on je način kojim će se u konačnici smanjiti konzumacija nezdrave hrane i pića među Dancima, poboljšati opće zdravlje nacije i popuniti državni proračun. No, i taj bi porez, kao i porez na debljinu donio zapravo samo negativne ekonomske trendove – smanjenje potrošnje unutar države i povećanje prekogranične kupovine u Njemačkoj pa čak i smanjenje broja radnih mjesta u prehrambenoj industriji (prema nekim procjenama riječ je o 1300 radnih mjesta u sljedeće tri godine) te povećanje uvoza iz susjednih zemalja. Sve su to razlozi zbog kojih danska Vlada, niti godinu dana nakon uvođenja poreza na debljinu, razmišlja o njegovom povlačenju ili promjeni trenutnog modela (povećanjem granične porezne stope ili čak povećanjem osobnog poreza), ne bi li nadoknadila gubitke s kojima se industrija suočila. Uvođenje poreza na šećer je također odbačeno. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr