Dodajmo odmah da će tako počinjati do pred sam kraj ovog stoljeća, kada se sprema započinjati čak i ranije – 19. ožujka. Pa zašto se onda uporno provlači podatak o 21. ožujka kao datumu početka proljeća? Ova kratka analiza može pomoći u rasvjetljavanju tog mita, piše Jurica Miljak, dipl. ing., meteorolog Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a za HRT.
Mnoge su generacije u školi učile da proljeće počinje 21. ožujka, no posljednjih dvadesetak godina taj datum se pomaknuo na dan ranije – pa je prvi dan proljeća sada 20. ožujka.
Sada malo teorije koja će objasniti o čemu je zapravo riječ. Naime, godišnje kruženje Zemlje oko Sunca naziva se i tropska godina, a to je zapravo period između dvaju uzastopnih prolaska Sunca kroz tzv. proljetnu točku – proljetna ravnodnevica ili ekvinocij.
Trajanje te jedne godine, u kojoj Zemlja okruži Sunce, ne može se izraziti u cijelom broju, stoga po preciznim astronomskim izračunima godina traje 365,24219 (odnosno 365,25 dana). Ta četvrtina dana svake se četiri godine spaja u jedan dan, pa imamo prijestupnu godinu koja traje 366 dana.
No, tropska godina je zapravo kraća, u prosjeku za 11 minuta i 15 sekundi, što znači da u samo 4 godine, naraste na 45 minuta, što pak u 400 godina čini razliku od 4500 minuta, odnosno puna 3 dana i tri sata, piše hrt.hr.
Pitanje ona tri dana riješila je dodatno gregorijanska reforma kalendara (papa Grgur XIII, 1582. god.) preuzimanjem koncepta prijestupne godine, ali tako da se u ciklusu od 400 godina oduzmu ona tri dana viška tako da završne godine stoljeća nisu prijestupne, odnosno nemaju 29. veljače, ali da ga ona četvrta, djeljiva s brojem 400 bez ostatka – ima! Kao što ga je, primjerice, imala 2000. godina, koje se mnogi još dobro sjećamo, a za 1900., 1800. i 1700. znamo da ga nisu imale. No time nam je Grgur samo "kupio" nešto vremena, doduše pristojnih 3200 godina, jer će tek nakon toga biti potrebno iskorigirati kalendar za jedan dodatni dan – oduzeti ga. Naime, ostala su mu riješiti još ona tri sata na 400 godina, što u osam ciklusa od po 400 godina, dakle 3200 godina, daje 24 sata, odnosno jedan dan. Pa ako s takvom odgodom i možemo još dugo biti bezbrižni, ona tri sata ipak se nekako moraju uzeti u obzir i to baš u smislu računanja početka proljeća, čiji se dakle početak svakih 400 godina pomiče za tri sata unatrag. Završimo ovu analizu konstatacijom da proljeće najkasnije počinje u godinama početka zadnjeg stoljeća 400-godišnjeg ciklusa, a najranije krajem prvog stoljeća novog ciklusa (u našem slučaju ciklus 2000. – 2400.), prenosi hrt.hr.
Dakle, proljeće je najkasnije, dakle 21. ožujka, u prošlom ciklusu (1600. – 2000.) počinjalo početkom 20. stoljeća, pa se tako i moglo dogoditi da u razdoblje najvećeg zamaha školstva, dakle i procvata pismenosti i općeg obrazovanja, a u drugoj polovici tog stoljeća i zamaha informatičkog društva, uđemo s podatkom da proljeće počinje 21. ožujka – što je postalo neko opće mjesto, a vjerojatno i stvar našeg "komoditeta" kojeg se sada nerado odričemo, navodi Jurica Miljak za hrt.hr.
Proljeće je zato najkasnije počinjalo u godinama početka zadnjeg 400-godišnjeg ciklusa, a najranije krajem prvog stoljeća novog ciklusa (2000. – 2400.). Primjerice, u prošlom ciklusu koji je trajao od 1600. do 2000., proljeće je počinjalo najkasnije (21. ožujka), a upravo je u tom razdoblju cvjetalo školstvo i obrazovanje, i postavljale su se neke temeljne zakonitosti koje su se upisivale u udžbenik.
U Zagrebu je procvjetalo najljepše drvo – magnolija na Tomislavcu
pomaknimo onda satove 24 sata unaprijed ;)