Ako pronađete krpelja na tijelu, uhvatite ga pincetom (preporučljivo je prije oprati ruke, a pincetu dezinficirati antiseptikom) zahvaćajući ga što je bliže glavici i laganim i strpljivim (i do 10 minuta ako je potrebno) povlačenjem izvucite iz kože – uputa je iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević što i kako točno učiniti u slučaju uboda krpelja.
Nakon opisanog postupka mjesto uboda valja premazati antiseptikom i idućih mjesec dana pripaziti pojavljuje li se kakvo crvenilo. Dakle, preporuka stručnjaka jasno eliminira dva učestala ponašanja kod uboda krpelja – automatski odlazak liječniku i “zavrtanje” glave krpelja. Nije svaki krpelj zarazan, procjenjuje se da je takvih između 10 i 20 posto, ako ostane neki njegov dio, uglavnom ubrzo sam i izađe, a liječniku se treba javiti ako dođe do nekih simptoma bolesti ili pak infekcije na mjestu uboda.
Šire se područja s krpeljima
Najučestalije bolesti koje prenose krpelji općenito, pa tako i kod nas, jesu lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME) te ih je obvezno prijaviti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Prema njihovoj statistici, lani je bilo 420 potvrđenih slučajeva lajmske borelioze i deset oboljelih od KME-a, a zajednički je problem što se “na račun” sličnih simptoma nekih viroza u početku često ne pomišlja na krpeljnu zarazu, dok konačne najteže posljedice tih bolesti mogu biti iznimno teške.
Kao primjer dr. Iva Pem Novosel iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a navodi artritis koji može biti posljedica lajmske borelioze. KME je bolest, kaže ova liječnica, puno težeg tijeka sa simptomima u dva maha – prva faza traje oko dva tjedna nakon inkubacije i simptomi nalikuju virozi, a onda ide stanka i druga faza bolesti u kojoj može doći i do meningitisa. Dok se lajmska bolest liječi antibiotikom, za KME se preporučuje cijepljenje kao prevencija.
– Broj oboljelih od lajmske borelioze raste, ali ipak je to više vezano uz povećano dijagnosticiranje jer se rade pretrage, više se misli na tu bolest, više govorimo o tome. Naravno da sigurno utjecaja imaju i klimatski faktori, zatopljenje zbog kojeg se šire područja gdje se nalaze krpelji, dok su prije postojala njihova žarišta. Nekad je, recimo, dominirao sjeverozapadni dio zemlje, ali sad idu čak i prema Slavoniji, a toga prije nije bilo – objašnjava dr. Pem Novosel.
Više sunca, više krpelja
Sezona krpelja krenula je s toplim vremenom, a s obzirom na generalno blaže zime i dulja topla razdoblja, ta će sezona jednako tako dugo i trajati. Ako boravite u prirodi, savjetuje se svijetla lagana odjeća dugih rukava i nogavica, korištenje repelenata i obavezno pregledavanje po povratku.
Najvise krpelja je ovdije: Trg žrtava fašizma 4 10000 Zagreb OIB: 04150008463