zaštita cijepljenjem

Ovo je sve što trebate znati o ubodu krpelja

Three smiling kids lying together on green grass meadow
Foto: Thinkstock
1/3
30.05.2016.
u 07:56

Kod većine zaraženih ljudi nakon uboda krpelja javljaju se simptomi kao kod gripe, a najteža bolest koju izaziva krpelj, meningoencefalitis, opasna je i za život

Krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (poznata i kao lajmska bolest) dvije su najčešće bolesti koje krpelji prenose u Hrvatskoj. Pojavljuju se u kontinentalnom području između rijeke Save i Drave (u okolici Zagreba, Varaždina, Bjelovara, Koprivnice, Križevaca, Vinkovaca) te u okolici Slavonskoga Broda.

Bolesti žarišta

Krpelja ima i u urbanom području grada Zagreba koje se prostire do podnožja Medvednice te na samoj Medvednici, a manje je žarište i na području Istre.

– Bolesti koje prenose krpelji nazivaju se bolestima žarišta jer se krpelji nalaze u određenim zonama. Ne mora se svatko tko je inficiran razboljeti, ali opasnost od zaraze povećava se višestrukim i čestim ubodima krpelja. Stoga se cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa preporučuje osobama koje zbog posla borave u prirodnim žarištima krpelja, kao i izletnicima, kamperima, planinarima, lovcima... Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar”, i to u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita kod cijepljenih osoba, oko 98 posto – objasnio je dr. Kruno Sokol, epidemiolog iz ZJZ “Andrija Štampar” na tribini “Ni tebi, ni meni meningitis - zaštiti se od krpeljnog meningoencefalitisa pravovremenim cijepljenjem“ koja je nedavno održana u Zagrebu u organizaciji portala Zdrava krava i udruge “Aktivan život”.

Na tribini su sudjelovali i pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, kineziologinja i planinarka Tina Šolja iz Udruge “Aktivan život” te Mirjana Kolac, također kineziologinja i planinarka.

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest središnjeg živčanog sustava. Inkubacija bolesti uglavnom traje od 7 do 14 dana. U dvije trećine zaraženih osoba bolest se manifestira simptomima nalik gripi. Ako se razvije upala moždanih ovojnica (meningitis), bolest obično počinje naglo, s visokom temperaturom, jakom glavoboljom, mučninom, kočenjem vrata i osjetljivošću na svjetlost. Upala moždanih ovojnica može prerasti u upalu mozga, a u najtežim slučajevima dolazi do poremećaja svijesti, prestanka disanja i smrti. S obzirom na to da nema specifičnoga liječenja za krpeljni meningoencefalitis, nego se liječe simptomi, to više je korisno cijepljenje.

Crvenilo koje se širi

Lajmska bolest je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi. Nakon uboda krpelja infekcija u čovjeka najčešće prolazi neprimjetno. U 70 do 80% osoba pojavljuje se 7 do 14 dana nakon uboda, kao prstenasto crvenilo na koži koje se s mjesta uboda postupno širi, dok sredina postaje sve bljeđa. Kožna promjena može biti bolna te praćena visokom temperaturom i povećanjem limfnih čvorova. Nakon nekog vremena crvenilo spontano nestaje, pa ljudi misle da su i problemi nestali. No, nakon nekoliko tjedana bakterija se može proširiti krvlju u druge organe, osobito u mišićno-koštani sustav, srce, zglobove i živčani sustav. Lajmska borelioza se liječi antibioticima koji su učinkoviti u prvoj fazi bolesti, pa je poželjno terapiju započeti što ranije kako bi se izbjegle komplikacije.

– Kada krpelj ubode, ne premazujte ga uljem ili alkoholom jer će se krpelj ugušiti te će osjećaj ugroženosti ili njegova iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza. Tankom pincetom uhvatite ga što bliže tijelu i nakon toga lagano povucite gore. Ne smije se okretati. Nakon vađenja krpelj je i dalje zarazan pa ga treba staviti u alkoholnu otopinu i dezinficirati ruke. Najbolje je nositi medicinske rukavice – preporučuje primarijus Milivoj Jovančević.

>>Krpelji vrebaju! Pročitajte kako se zaštititi i što napraviti ako vas ugrize

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?