U centru Zagreba jedanput tjedno okupljaju se žene različite dobi, obrazovanja, zanimanja...
Neke su tek u tridesetima, druge su bake, ali sve ih povezuje ono što trenutačno proživljavaju – razvod braka.
Reakcije trogodišnjaka
Da se suoče s tom promjenom koja je stresna kao svaki veliki gubitak, pomaže im Nadja Skazlić, žena koja je, nakon šest godina veze, u braku bila 18 godina. Nakon razvoda posvetila se sebi i svojem razvoju, a nakon dva desetljeća poduzetništva, odlučila je ženama koje su se razvele ili razmišljaju o tome prenijeti vlastito iskustvo. Pokrenula je radionicu koja je, dovoljno je reći, popunjena, a gospođi Skazlić slijede gostovanja i u drugim gradovima u zemlji.
– U razvod ulazite nakon teškog perioda i onda vas to dokrajči. Razvod mi je srušio svijet, mnogo toga što sam mislila da jest u životu pokazalo se da – nije to. Ne znate ni što hoćete ni tko ste. Znam što je meni tada pomoglo i što mi je nedostajalo pa sam odlučila osmisliti program s tim aktivnostima. Posvetila sam se osobnom razvoju i sama sebi rekla da mi je to prilika da živim život punim plućima te sam krenula otpočetka – objašnjava Nadja Skazlić, po zvanju učiteljica, čime se bavila do devedesetih. Sada je ponovno učiteljica, ali na posve drugi način. Predaje drukčijoj populaciji, ženama kojima treba pomoć. Za polaznice svoje originalne radionice kaže da su fajterice koje ulaze u svoje boli i rane.
– Svaki veliki gubitak, pa i razvod, aktivira najranije dječje rane. Ako je to recimo strah od ostavljanja koji ste osjećali, primjerice, u trećoj godini, automatski na razvod emotivno reagirate kao trogodišnjak iako ste možda na ostalim područjima svog života uspješni i odrasli. Oba partnera rade ono kako znaju i nikad nije samo jedan odgovoran. Iscjeljenje počinje onog trenutka kada prihvatimo svoj udio u odgovornosti za razvod. Ne treba tražiti krivca, već se baviti sobom, kako nam se to isto ne bi ponovilo u novom partnerstvu – objašnjava Nadja Skazlić te ističe da je za žene koje se ne snalaze nakon razvoda specifično što nemaju kontakt sa sobom, svojim unutarnjim glasom.
Stoga nakon svake radionice imaju domaću zadaću, uče se drugačijem odnosu sa sobom i drugima. A uče, dakle, ponajprije o samima sebi kako bi se izgradile, pri čemu koriste i energetske i fizičke vježbe, plešu... Da su ove radionice potrebne, pokazuje interes koji vlada za njih, ali i stav društva prema rastavljenim ženama.
“Puštene s lanca”
– Pritisak okoline stresan je, a društvo određuje kako bi se žena nakon razvoda trebala ponašati. Postoji i ružan izraz “raspuštenica”, društvo nas pokušava staviti u okvir, udaraju te sa svih strana... Žene koje su razvedene ne žele biti žrtve i jadnice, žele uzeti život u svoje ruke, a društvo ih, umjesto da poštuje tu njihovu snagu, ono želi kastrirati. Ljudi se prema vama ponašaju drukčije kad ste u braku i nakon što se rastanete, i to isti ljudi. Naše društvo ne voli ni sretne ni uspješne pa, kad žena konačno počne živjeti nakon razvoda, onda govore da se pustila s lanca – otvoreno govori Nadja Skazlić, čiji su program pojedine polaznice pronašle putem njezina bloga, a nekima je odlazak savjetovao psihoterapeut. A učinak je očit jer su se žene s kojima se nalazi i pomaže im da steknu samopouzdanje zbližile te razmjenjuju svoja iskustva.
A kroz iskustvo razvoda prošle je godine prošlo gotovo šest tisuća parova – toliko je u Hrvatskoj razvrgnuto brakova – što je rekord u posljednjih 40 godina, otkad postoji statistika. Razvod više doista nije vijest, ali ono što se događa poslije raspada bračne zajednice, to je nastavak priče o kojemu se (pre)malo govori.
>>Razvod i djeca: Ne objašnjavajte razloge samog razvoda!
>>Koje su vam šanse za razvod? Skupo vjenčanje i prsten s dijamantom nisu dobar znak za brak
Broj razvoda raste proporcionalno sa svim izmjenama u Obiteljskim zakonima koje ministrice, zene sa vrlo uspjesnim bracnim zivotima, poput Kosor ili Opacic, uspijevaju progurati a ticu se 'ekonomskog osamostaljivanja' zena na racun bracnog suputnika, muskarca, kada se pri razvodu imovina dijeli sakom i kapom, bez obzira tko je i kako i u kojem dijelu sudjelovao u njenom stjecanju. jer, zahvaljujuci upravo toj zakonski reguliranoj, ili nametnutoj, ravnopravnosti po materijalnim pitanjima, raste i bahatost onog koji objektivno nije u jednakom dijelu doprinijeo bracnom blagostanju. I ero vam nemogucnosti braka. Jer, uz svu ljubav, i medjusobno postovanje i uvazavanje, brak nikad nije mogao niti ce biti, komunisticka neodgovorna grebacina.