Koliko godina čovjek može maksimalno doživjeti? Do neki dan odgovor je bio 114,9. Taj je podatak rezultat znanstvenog rada i zaključak istraživanja koje je sada dobilo – “demanti”. Kao odgovor na tvrdnju da je čovjekov životni maksimum 114,9 godina znanstvenici su se udružili u pet različitih istraživačkih timova te iznijeli zaključke svojih istraživanja, koji opovrgavaju da čovjek ima dobni maksimum i da je upravo na spomenutoj granici, objavili u cijenjenom magazinu Science.
Jan Vijg: Kakva travestija!
Nastala je polemika, i to čak i uvredljiva, barem prema izjavama ključnih sudionika obaju istraživanja koje prenose inozemni mediji. Dokad čovjek može živjeti i ima li uopće granicu, jedna je od vječnih intriga i predmeta istraživanja. Posljednji znanstveni odgovor, spomenutih 114,9 godina, dobio je stoga brzo svoje kritičare, ali i “kontru” u istraživanju u kojemu je sudjelovalo 3836 stanovnika Italije starih najmanje 105 godina. Štoviše, taj je rad donio još jedan zaključak: rizik od umiranja usporava se nakon 80. godine, a nakon 105. štoviše čak i – pada. Izazov je to, među ostalim, i Gompertzovu zakonu porasta. Tako se dosad smatralo da se rizik od smrti udvostručuje sa svakih osam godina života; sa 68 godina iznosi dva posto, sa 76 godina četiri posto itd. Međutim, ovaj rad poručuje da, umjesto daljnjeg rasta rizika od smrti, on počinje stagnirati, a potom čak i lagano padati. Doduše opada nakon 105. godine, ali dokazuju da dalje ne raste.
– Dokazi pokazuju da nema granice. Trenutačno balans dokaza sugerira da, ako postoji granica, onda je iznad 120 godina ili mnogo više, a možda je i nema – prenosi Guardian izjavu profesora Jim Vaupela s njemačkog Max Planck Instituta za demografska istraživanja koji je jedan od autora istraživanja.
Rad koji su ovim svojim nalazom “pokopali” jest onaj genetičara Jan Vijga čijih 114,9 godina kao životni maksimum čovjek je inače također objavio ugledni znanstveni časopis Nature. Spomenuti medij pak prenosi i njegovu izjavu o radu kolega koji izazivaju njegov zaključak:
–To je najgori istraživački rad koji sam ikad pročitao u magazinu Science. Užasnut sam da magazin koji visoko cijenim objavi takvu travestiju – oštra je izjava koju prenose strani mediji kao reakciju Vijga, inače znanstvenika s newyorškog Albert Einstein College of Medicine.
Popis najstarijih ljudi
Njegov je rad sa zaključkom o maksimalno 114,9 godina za čovjeka temelji se na proučavanju međunarodne baze dugovječnosti, popisom najstarijih ljudi koji su umrli konkretne godine. Utvrdio je da se maksimum doživljenih godina povećavao između 70-ih i 90-ih godina, a s novim interpretacijama i radovima poručuje se kako je taj zaključak bio pogrešan. Stoga je smrtnost odnosno dugovječnost čovjeka ponovno opća tema.
je, najmanji rizik od smrti je oko 200-te godine, točno! Još nisam čul kak je neko odapel s 200 let - pravih li znanstvenika, a i novinara!