Salmoneloza prijeti iz domaćih kolača, ali i pohane piletine

Samo u Hrvatskoj godišnje se registrira 20-ak epidemija salmoneloze, a u prosjeku oboli oko 3500 ljudi, i to najčeće u ljetnim mjesecima odnosno s pojavom velikih vrućina.

 - Salmoneloze se najčešće javljaju u obiteljskim domaćinstvima, zatim su posljedica hranjenja u ugostiteljskim objektima (restorani, slastičarnice, hoteli) ili javnim kuhinjama zatvorenog tipa. Izvor zaraze su u većini slučajeva nedovoljno termički obrađena hrana tipa domaći domaći kolači, krempite ili slični kremasti kolači, ali i obroci poput pohane piletine, pečenih jaja, školjki i sl., objašnjava dr.vet.med, Brigita Hengl iz Hrvatske agencije za hranu. Ono na što posebno treba obratiti pozornost je i higijena prilikom pripreme hrane. Naime salmonele se mogu prenijeti rukama zaražene osobe pri rukovanju hranom, kontaminiranim priborom ili preko radne površine te međusobnim doticajem sirove i kuhane hrane, kao i držanjem hrane u neprikladnim uvjetima , npr. izvan hladnjaka ili dulje vrijeme na sobnoj temperaturi.

 Da je usitinu riječ o salmonelozi može potvrditi samo pretragama, a nakon sljedećih simptoma se preporuča obavezno javiti liječniku. - Simptomi bolesti započinju nakon relativno kratke inkubacije od 12 do 24 sata, a manifestiraju se kao akutna bol u trbuhu, povišena temperatura, glavobolja, mučnina, proljev i povraćanje., upozorava mr.sc. Marina Valek, dr.med HZJZ Osječko –baranjske županije, zamjenica predsjednice Znanstvenog odbora za prehranu, alergene i hranu za posebne potrebe Hrvatske agencije za hranu. te dodaje kako bolest obično traje nekoliko dana, a dulji tijek i komplikacije javljaju se ovisno o imunitetu osobe i serotipu Salmonella.

Teški simptomi bolesti su, dodaje Valek - krv, sluz i neprobavljena hrana u stolici, gubitak težine i groznica popraćena visokom temperaturom I tresavicom. 

- Ttreba izbjegavati: mlijeko i hranu koja sadrži mnogo neprobavljenih ostataka (celuloza, biljna vlakna, žilavo i masno meso i sl.). Zabranjeno je konzumiranje: jela sa zaprškom, kao i pržene hrane, te prelivene hrane s  masnoćom koja je grijana, kuhana ili pržena, kolača s masnim kremama i alkohola., objašnjava mr.sc.Marina Valek, dr.med. te u slučaju akutnih proljeva preporuča sljedeću prehranu:

1. stupanj (prvi dan)

-Piti što više tekućine: negaziranu vodu, šipkov čaj + 2 žl. šećera/1 L (za nedijabetičare),

˝ledeni˝ čaj, otopine pripravaka soli za rehidraciju

-prežgana juha bez masnoća, riža kuhana u slanoj vodi, juha od mrkve

-suhi keksi, slani štapići, dvopek

-ribana jabuka, pečena jabuka, banana

-svježi kravlji sir (manje masni), jogurt, tvrdo kuhano jaje

2. stupanj (drugi i treći dan)

-obrana juha s rezancima ili žličnjacima od krupice

-kuhana piletina, teletina i bijela riba

-odstajali kruh, kuhana tjestenina (rezanci, mlinci, krpice)

-salata od kuhane mrkve i cikle

-kompot od jabuka (lagano zaslađen), biskvit, nabujak od riže, palačinke (sa sirom)

3. stupanj, kronični kolitis (četvrti i peti dan)

-pirjana piletina i teletina

-pileći i teleći rižoto

-svježi kravlji sir s malo kiselog vrhnja (manje masnog)

-topljeni sir

-slani krumpir, pecivo

-kuhano povrće npr. cvjetača, blitva, špinat...