KAKO ŽIVE TINEJDŽERI

Selfie generacija: s 11 godina na dijeti, s 13 na webu, a seks u 17.

Foto: Nel Pavletić/Pixsell
06.08.2015., Novi Vinodolski - Ceske turistkinje fotografiraju se s mobitelom na rivi. Photo:
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
14.08.2015., Dubrovnik - Turisti tijekom razgledavanja Staroga grada osim spektakularnih vizura zele i sebe snimiti u gradu. Mnogi stoga sa sobom nose u zadnje vrijeme neizostavne selfie stapove, dok ima i onih koji ce sve zabiljeziti fotoaparatom kako bi
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
17.01.2016., Rijeka - Posjetitelji uzivali u suncanom vremenu i zimskim aktivnostima na Platku. Photo:
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
28.12.2015., Zagreb - Gradska svakodnevica u centru grada. Sunce koje je obajalo srediste grada te iznad prosjecno visoke temperature za ovo doba godine gradjani su iskoistili za setnju. Photo:
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
01.09.2015., Skradin - Lijepe djevojke naourzane fotoaparatima, mobitelima i kamerama okupirale Nacionalni park Krka. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
28.01.2016.
u 18:30
Istraživanja provedena u Hrvatskoj pokazuju da naša djeca ipak dulje ostaju djeca
Pogledaj originalni članak

Svaka treća djevojčica do navršenih 13 godina redovito kontrolira težinu, a svaka četvrta 12-godišnjakinja u svom je mladenačkom životu već bila na dijeti. Osim težnje za savršenim vanjskim izgledom i želje za zadovoljavanjem trendova, djeca, čini se, sve ranije stupaju u spolne odnose: imalo ih je čak 27 posto 16-godišnjakinja i 47 posto 17-godišnjakinja.

Izloženost pornografiji

Šokantni su to podaci iz najnovijeg istraživanja provedenog u Njemačkoj, u sklopu nove “Dr-Sommer studije” objavljene u časopisu Bravo. Nakon prve objave, uz koju je Bravo ponudio i savjete roditeljima kako da se nose s odrastanjem nove generacije – koju su nazvali Selfie-generacijom – podatke su prenijeli brojni drugi njemački mediji. U istraživanju su sudjelovale djevojčice i dječaci u dobi od 11 do 17 godina, njih 2492.

Iako su istraživanjem obuhvaćeni brojni segmenti, od seksualnosti, društvenih trendova, korištenja interneta, ljubavi i zadovoljstva samim sobom, sve je svedeno pod jedinstveni zaključak koji opisuje takozvanu Selfie-generaciju: dijeta s 11, selfieji objavljeni na svim društvenim mrežama s 13 i seks sa 17 godina.

Takva slika mladih, koja i više nego ikada zahtijeva posebne savjete roditeljima i njihovu paralelnu edukaciju, ipak nije posve primjenjiva na hrvatsku mladež, slažu se brojni stručnjaci, a među njima je i psihologinja Kristina Bačkonja.

Najveće ograde domaći stručnjaci stavljaju na područje seksualnosti – jer po istraživanju u Njemačkoj deset posto dječaka u 14. godini već je nekome proslijedilo svoje gole fotografije, 11 posto 11-godišnjih mladića i 13 posto djevojčica iste dobi već su se (jednom) samozadovoljavali, a 27 posto ispitanih 16-godišnjaka imalo je spolne odnose te se izjašnjavaju da su uvjereni da su o tome pitanju dobro informirani.

Prema posljednjem istraživanju koje je provedeno u Hrvatskoj, jasno je da su trendovi među našom djecom ipak drukčiji, da su naša djeca ipak dulje djeca. Naši adolescenti, naime, u spolne odnose ulaze pred kraj srednjoškolskog obrazovanja, s navršenih 17 godina.

– I u tim godinama su još djeca, fizički, a zasigurno i emocionalno nisu spremni za ulazak u spolne odnose. Meni osobno to je rano. Na sreću, u Hrvatskoj je situacija ipak drukčija nego vani. Ključno je da mladi promisle i znaju razloge zbog kojih ulaze u spolni odnos, a nakon toga i da su educirani o svemu onome što iz toga proizlazi, a to podrazumijeva znanje o spolnim bolestima, zaštiti. Djeca su izložena medijima, erotiziranim sadržajima, pa i pornografiji, a na filmovima, primjerice, nikada nisu prikazani detalji o uzimanju kontracepcije ili korištenju kondoma – kazala je Kristina Bačkonja.

Za razliku od nje, njemački stručnjaci roditeljima savjetuju da djevojčice već od desete godine počnu pripremati na tjelesne promjene koje ih očekuju i da s djecom o spolnim odnosima razgovaraju otvoreno, da ih upute na sve oblike zaštite, pa tako doslovce savjetuju roditeljima dječaka da ih potiču na to da kupuju kondome i da ih isprobavaju prije prvog spolnog odnosa.

Njemačko istraživanje pokazalo je također da je 23 posto djevojčica i 16 posto ispitanih mladića bilo mobingirano zbog izgleda ili neke od fotografija koje su objavili na društvenim mrežama. U objavi fotografija, osobito popularnih selfieja, prednjače djevojčice: čak 67 posto 13-godišnjakinja dijele svoje fotografije putem interneta i društvenih mreža, dok je tome trendu pribjeglo 49 posto dječaka. Većina stranih stručnjaka roditeljima zato savjetuje da djecu poduče kako je takve fotografije najbolje, ako bez toga ne mogu, na društvenim mrežama dijeliti s prijateljima preko WhatsAppa, ali samo jednom primatelju, nikako grupi ili SMS-om. Dakle, takve se fotografije nikako ne bi smjele naći na društvenim mrežama gdje su dostupne svima.

Okrutnost prema vršnjacima

– Dajte djetetu jasno do znanja da, kada jednom privatni podaci (njihova imena, slike, imena škola, adrese stanovanja) dođu na internet, tamo ostaju zauvijek, da ih je nemoguće izbrisati te da su tamo lako dostupni strancima – poručila je stručnjakinja Kristin Langer u analizi uz provedeno istraživanje.

Djeca se, pokazalo je to istraživanje, sve manje osjećaju ugodnima u svome tijelu. Polovina djevojčica, njih 52 posto, i 67 posto mladića zadovoljni su svojim tijelom, dok 78 posto mladih misli da postoji veza između omiljenosti i mršavosti.

– Uz medije je i pojava Facebooka pridonijela tome da se sve više stavlja naglasak na vanjsku ljepotu i to svakako uvelike utječe na mlade. Roditelji imaju važnu ulogu i oni mogu utjecati na samopouzdanje adolescenata. Poznato je da djeca znaju biti okrutna jedni prema drugima, vršnjaci se znaju zadirkivati zbog izgleda, stoga su razgovori važni – kazala je K. Bačkonja. Roditeljima nije nimalo lako kada djeca, zbog različitih utjecaja, što filmova, časopisa, reklama, odluče u svojoj 11. godini otići na dijetu.

– Idite zajedno u kupnju i objasnite zašto je prehrana jako važna. Tako možete spriječiti da vaše dijete gladuje ili čak ode u smjeru anoreksije. Probajte puno novih stvari sa svojim djetetom. Možda će htjeti i samo kuhati. Djeca uče kroz doživljeno i zato napravite od jela zabavu. Objasnite im da dijete koje još raste i razvija se ne može ići na dijetu – konkretni su savjeti roditeljima nakon ovog njemačkog istraživanja. Bačkonja pak poručuje: – I gladovanje su djeca vidjela od roditelja, potrebno je neprestano raditi na njihovu samopouzdanju.

>> Na Facebook tek sa 16 godina?

>> Tinejdžeri ne žele odjeću koja nije markirana, ali ni stare mobitele

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

PA
pan-am
18:43 28.01.2016.

Nemaju oni pojma šta je djetinjstvo i mladost,ovo danas je sve umjetno !!!

TH
than
18:54 28.01.2016.

Ovisnici o 'tehnologiji'. Takva su danas. Ako nisu za racunalom, za tabletom su, ako nisu za tabletom na mobitelu. Moras sve uzeti iz sobe, ako zelis da ista uce. A igranje i druzenje im spada pod znanstvenu fantastiku, jer ne znaju sto ce sa sobom bez tehnologije. I to sve vodi k tome da su sve zivcanija, a o odgoju da i ne pisem, jer se odgaja u obitelji, a vecina obitelji im kupi te djidje midje samo da im ne dosadjuju. I onda za sve su krivi nastavnici (i odgoj i ucenje i bonton), samo roditelji nisu.

WC
wolf_cro
18:56 28.01.2016.

I s manje se stupalo u odnose (već osnovci u 8-im razredima skupljaju prva iskustva), ali zastrašujuća je lakoća kojom to danas čine. Prije su se barem zavlačili u šumarke, a danas se natječu u filmićima.