Smiju li ljekarne postati supermarketi u kojima će se bez recepata kupovati medikamenti?

Oprostite, ja ovdje samo predstavljam četkice za zube. Zanima li vas možda...?, nismo mladoj promotorici u ljekarni dopustili ni da dovrši rečenicu.

S privatnim receptom u ruci produžili smo koji metar do njezine kolegice koja je također za pultom ljekarne stajala u bijelom odijelu i time svakomu tko je otvorio vrata simbolizirala da je stručnjak kojemu se mogu obratiti.

No ponovno smo "promašili" jer ova je gospođa predstavljala kremu za njegu zrele kože.

Važnost prevencije

Tek iz trećeg pokušaja došli smo do prave osobe, farmaceuta. Konkretan je to primjer iz današnjih ljekarni, mjesta koja više nisu lokacije za puko podizanje liječničkog recepta. U ljekarni danas možete birati među doslovno stotinama varijanti istog proizvoda, dobiti savjet, izmjeriti tlak, šećer u krvi, izvagati se, a od iduće godine njihova će se djelatnost sigurno još i proširiti.

Liječnici su se usprotivili ideji da se u ljekarnama omogući i vađenje krvi, cijepljenje, a konačan model širine njihova djelovanja od 1. siječnja 2015. još se definira. Ono što je sigurno jest da ljekarne budućnosti, a takve već funkcioniraju u zapadnim zemljama EU, nude niz savjetovališta, pomažu u prestanku pušenja, pri mršavljenju, omogućuju testiranje na trudnoću, klamidiju...

Dio će toga zasigurno zaživjeti i u Hrvatskoj iako su i u nas već sad ljekarne mjesto gdje možete izmjeriti tlak, u dogovorenim terminima u suradnji sa medicinskim sestrama provjeriti i šećer u krvi, zatražiti savjet o prehrani, aromaterapiji itd. Lijekovi na recept su pojeftinili, a broj recepata raste. Dakle, u ljekarnama se radi više, a za manje novca. Stoga ne iznenađuju njihove police pune bezreceptnih lijekova i zujalica za komarce, bombona, ulja za kosu uz blagajnu. No nije se promijenio samo opseg usluga ljekarni nego i pacijenti.

– Danas su ljudi naučeni na vrlo široku paletu proizvoda. Pacijenti su informiraniji, zahtjevniji i traže brze savjete, a dosta informacija imaju s interneta – objašnjavaju magistre farmacije Ljerka Jurić Karoli i Maša Čop, regionalne ravnateljice ljekarni Farmacia.

Kako kažu, budućnost ljekarništva vide u educiranim ljekarnicima koji prate svjetske zdravstvene trendove i smjernice kako bi pružili što bolju uslugu i zdravstvenu skrb pacijentima upravo radi prevencije, ne ulazeći u liječničku domenu dijagnostike.

Fokus na nuspojave

Upravo je to bio i glavni liječnički argument kojim se nastojalo osporiti namjeru da se prošire ljekarničke usluge. Ali ove magistre odbijaju ikakvo zadiranje u posao liječnika te smatraju da ljekarnici mogu puno pomoći jer su najdostupniji zdravstveni djelatnici koji puno vremena provode s pacijentima.

Ono što treba istaknuti jest da je njihova uloga zbog postojećih propisa ograničena, a i sami često svjedočimo na koliko se i kakvih pitanja od ljekarnika očekuju odgovori. Pacijenti će zbog gužve kod liječnika ljekarnika pitati sve ono što nisu uspjeli u ordinaciji. Upravo zbog bolje informiranosti i veće dostupnosti informacija općenito, pacijenti su skloniji provjeravati liječničke odluke, ali i samostalno si "propisivati" terapiju. I tu je važna uloga ljekarnika, ističu i ove magistre farmacije.

– Ljekarnici se moraju fokusirati na provjeru mogućih kontraindikacija i nuspojava jer ponekad čak i svakodnevna hrana ili uobičajeni vitaminski preparat može uzrokovati neželjeni učinak ako se uzima s određenim lijekovima. Ljekarnik tada treba upozoriti pacijenta na moguće posljedice te mu dati smjernice za pravilno uzimanje propisane terapije kao i dodataka prehrani kojih je na tržištu sve više pa je stalna i trajna educiranost ljekarnika nužna – kažu Lj. Jurić Karoli i M. Čop.

>>5 najvećih gluposti koje rade ljudi kada se razbole

>>Ovi simptomi mogu vas lako zavarati. Možda je riječ o alergijskoj astmi