U ovoj je općini sagrađena najstarija željeznička pruga u Hrvatskoj kojom i danas prolaze vlakovi

Malo gdje siromašni težak koji nabija žuljeve trudeći se prehraniti obitelj ima svoj spomenik. U međimurskom selu Dunjkovcu u općini Nedelišće baš su "skromnom i siromašnom, često prezrenom seljaku", kako piše na pločici od mesinga podno spomenika, podigli drveni kip nazvan "Smoligar". Smoligari su bili prvi zanatlije u tom kraju koji su se bavili izradom smoliga – drvca za potpalu vatre. Izrađivali su ih od panjeva ili trčki borova i prodavali po Čakovcu, Varaždinu i široj okolici. Danas to zanimanje više ne postoji.

Platana od 35 metara

– Spomenik je postavljen 1999. godine, u povodu 740. obljetnice naselja – kaže nam učiteljica koja je djeci u produljenom boravku u područnoj školi pokazivala kip.

"Čez stoletja duga, žmehke smolige si nosil, truden po svetu hodil, zimu jedvenu iz hiže tiral, ljudem si navek pomagal", napisao je u čast smoligaru književnik Zvonimir Bartolić. U Dunjkovcu, jednom od 11 općinskih naselja, može se razgledati i neobična zbirka "Štrekari", po još jednom zanimanju. Štreka je pruga, a štrekari su radili na najstarijoj željezničkoj pruzi u Hrvatskoj, sagrađenoj 1857. godine, koja prolazi Dunjkovcem. I danas tuda prolaze vlakovi, a u postaji i pokraj nje mogu se razgledati razni predmeti i vozila. U susjednom Črečanu nailazimo na stare kuće iz vremena Marije Terezije, od kojih neke, nažalost, propadaju. Jednu je, na kućnom broju 87, spasila Tatjana Šardi i u njoj uredila carstvo posvećeno – pčelama. Nastavila je obiteljsku tradiciju.

– To je tradicijsko međimursko ruralno domaćinstvo, zaklonjeno šumom i netaknutim starinskim livadama. Pažljivo i s ljubavlju je restaurirana kuća s gospodarskim zgradama u sklopu koje je i smješten naš stacionirani pčelinjak. To je oaza mira u kojoj smo nedavno suprug i ja s djecom oplemenili ponudu s mogućnošću apiinhalacija, udisanja zraka iz košnica pomoću specijalnih dihalica. Za ljude koji imaju teškoća s dišnim putevima radi se pod nadzorom liječnika. Moguće je i preventivno boraviti dulje vrijeme u api komori, manjoj drvenoj prostoriji koja je ispunjena zdravim zrakom oplemenjenim iz košnica, ali bez izravnog kontakta sa pčelama – kaže Tatjana Šardi.

Apiterapija je kombinirano korištenje pčelinjih proizvoda koje je kod nas u začecima, za razliku, na primjer, od Slovenije, o čemu će se, najavljuje, govoriti i na obilježavanju Svjetskog dana pčela 20. svibnja.

U Slakovcu smo prošli pokraj čige postavljene na izvoru pitke vode. Radi se o drvenoj napravi za izvlačenje vode iz bunara koja podsjeća na vrijeme kad pitka voda nije stizala iz slavina. U Nedelišću, općinskom središtu uz cestu Čakovec – Varaždin, ponose se više od 200 godina starom platanom. Javorolisna platana (Platanus x acerifolia) spomenik je parkovne arhitekture, a analizom je ove godine procijenjeno da je stara, brat bratu, 213 godina! Prsni joj je opseg veći od šest metara, a s 35 metara visine jedna je od najvećih platana u Hrvatskoj. U selu je zovu "birov hrast", premda nije riječ o hrastu, a birov je nekad bila titula za seoskog starješinu pokraj čije je kuće stablo raslo.

Klopka bečkog dvora

U Nedelišću je radila i jedna od prvih tiskara u Hrvatskoj koju je od 1570. do 1586. godine vodila obitelj Zrinski. U njoj je tiskan i "Decretum" Ivana Pergošića, najstarija hrvatska knjiga na kajkavskom. Uz obitelj Zrinski u tom kraju veže se i obelisk u Kuršanečkom lugu koji podsjeća na tragediju. Tu je 1664. poginuo hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik Nikola Zrinski Čakovečki kojeg je tijekom lova napao vepar, iako su se pojavljivale i teorije da je upao u smrtonosnu klopku koju mu je postavio bečki dvor. Lugovi i šume mame u šetnju, posebno Čep, šuma hrasta lužnjaka. Na području općine Nedelišće nekoliko je ribnjaka i tridesetak kilometara biciklističkih staza "Aqua, silva et valles" ili "Voda, šuma i doline". Mnogo je razloga za dolazak u Nedelišće, u kojem radi i nacionalni gimnastički centar Aton. U Nedelišću se održavaju Međimurske popevke, sajmovi Mesap, međunarodne izložbe malih životinja na kojima se kočopere kokoši hrvatice, međimurske kokoši, golubovi gušani, dravske guske i još deseci vrsta.

OCJENE
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš 9
Gostoljubivost i susretljivost 8
Kvaliteta i raznolikost smještaja 8
Sadržaji za djecu 9
Biciklističke staze; rekreativni sadržaji 10
Pješačke staze i šetnice 9
Kulturni sadržaji 9
Izletišta 9
Autohtonost 8
Opći dojam 9
Ukupna ocjena 88

POREDAK 
1. NEDELIŠĆE 88
2. VELIKA PISANICA 88
3. MARIJA GORICA 85
4. LOVINAC
5. ERNESTINOVO
6. MARIJA BISTRICA
7. DONJA VOĆA
8. KAPTOL
9. JASENOVAC
10. SV. PETAR U ŠUMI
11. VRPOLJE
12. BABINA GREDA
13. PODRAVSKE SESVETE
14. VOĆIN
15. KLANA
16. RAKOVICA

Šaran na rašljama, šaran kao specijalitet kuće ili samo za gledanje