Idila s one strane sljemenskog tornja, u Mariji Gorici, pitomi brežuljci, kurije, vinogradi, polja lavande, kupanje na Sutli, konji i – praslon. S jedne strane brežuljka pogled sve do Bosne, s druge do Triglava. Usto, čuje se i zvuk violine...
– Kad jednom dođeš u naše slikovito mjesto, teško je ne vratiti se. Ostane ovaj kraj u tebi – govori violinist, kipar i pjesnik Franjo Haramina pa recitira pjesmu o Gorici: "O, kak su lipi gorički brigi gda prolitni zbudi se dan, bliži se lito, gaji dišeći su ladanjski zelenski raj..."
Ispred kuće Zdenac života
Govori kako je na violini odsvirao barem tisuću vjenčanja, pola susjeda oženilo se na tamošnjim bregovima, a on im je svirao s bendom Rančeri.
– Kiparstvo je moj život, evo u dvorištu sam napravio Zdenac života koji je hommage remek-djelu Ivana Meštrovića ispred HNK.
Kipovi su mu u kraju, ali i u Italiji, BiH, Karlovcu, Svetom Petru u Šumi, ima ih i u Puli.
Kako se živi u Mariji Gorici?
– Lepi je naš kraj, nije daleko od metropole, a priroda je prekrasna. Tu su Savska dolina, Sutlanska dolina, malo je tako slikovitih mjesta, pogledajte samo kroz moj prozor – gudalom pokazuje Haramina prema daljini.
Kakvi se vicevi pričaju tu na brežuljcima?
– Vic? Evo, kladio se jedan u pet litara vina da će na bicikl staviti tonu. I društvo pristalo, a on sjeo na bicikl i veli: "Ja sam Antun, zovu me Tona... Dajte vino" (smijeh). Inače, kiparstvom me oduševio susjed, također pjesnik, Ivan Mikec. On je dlijetom i nožićem izrezbario violinu! Bio je samouk, a kad sam se kao mlad čudio kako je to uspio izrezbariti nožićem, rekao mi je: "Dečec, ak hoćeš delat, možeš čuda i sa žlicom napraviti, ne samo s nožićem."
Marija Gorica je poput Rima, sjecište svih puteva ovog kraja, a prvi čovjek turizma ovog kraja Vladimir Šinko govori:
– Na naše pitome brežuljke može se doći sa svih strana, dolinom Save iz Brdovca, od Zaprešića, kroz Pušću, iz Zagorja dolinom Sutle, pa i iz bivšeg Schengena preko Harmice. Turisti često zamijete kako imamo praslona na grbu pa se raspituju zašto je tome tako. Nekad je najviše brdo, Sveti Križ, bilo otok. Bili su prije milijun godina i ovdje bujni pašnjaci, priroda je i tada bila lijepa. Tamo su domaći župnik Habek i učitelj Župan prije stotinu godina tristo metara od crkve Blažene Djevice Marije pronašli fosile praslona Dinotheriuma – kaže Šinko pa nastavlja:
– Kljove su mu prema dolje, što slonovi danas nemaju, njihove su kljove prema gore. Pronađeni su i ostaci nosoroga Rhinocerosa, a nalazište je proučavao i čuveni Dragutin Gorjanović Kramberger koji se proslavio otkrićem krapinskog pračovjeka u Krapini. Eto, kljove su u Muzeju Brdovec. Mi smo nekad bili obala Panonskog mora – govori Šinko, čelni čovjek turizma Brdovca, Dubravice, Pušće i Marije Gorice.
Kupate li se danas podno brežuljaka?
– Apsolutno! Na Sutli mnogi ljeti uživaju, rijeka je pitoma i čista, a upravo gradimo i dvije piknik-zone. Gosti mogu voziti bicikle, jahati na više od stotinu kilometara trasiranih biciklističkih i konjičkih staza, u kraju su odlični vinari Crnić, Žagmestar, Pušić i Žnidarić. Prevladava rizling, ali su sjajni i graševina i muškat. Nisu tu samo poznati vinari, možemo se pohvaliti OPG-ovima meda, sira i salama. Nekoliko je kuća za odmor, dvije imaju i bazene, grade se nove. Izletište Ladanjski raj još je jedan adut. Rade u mjestu sjajne štrudle, štrukle, a često na salamijadi u Samoboru ljudi s ovdašnjih brežuljaka odnose diplome...
Sjeti se društvo i koncerta koji cijeli kraj pamti:
– Mate Mišo Kovač nije pjevao samo na Poljudu, koncert je imao i na našem igralištu NK Mladost Kraj Donji, bilo je nekoliko tisuća ljudi...
117 žena i 111 muškaraca
Koliko ljudi živi tu u Mariji Gorici?
– U samom mjestu nas je 228, od toga 117 žena i 111 muškaraca – govore točno u broj domaći.
Rodio se ovdje i Ante Kovačić, i škola nosi njegovo ime.
– I oženio se Kovačić tu u Mariji Gorici, s Milkom Hajdin imao je šestero djece – govore.
Mjesto je uređeno, glavni trg pokraj crkve blista, zanimljivo je gledati s brežuljaka kamo god se okreneš, a cijene hrane su i dalje pristupačne, pljeskavica 45 (5,97 eura), zagrebački odrezak 65 kuna (8,63 eura), a sve na pola sata vožnje od metropole. Za jednodnevni izlet idealno.
