Srce treba čuvati, no većina čeka dok nije prekasno

Svaki drugi Hrvat ili Hrvatica umre od posljedica srčanožilnih bolesti. Iako je većina građana svjesna ove crne brojke, malo je onih koji će poslušati liječničke savjete i na vrijeme promijeniti štetne životne navike ili obaviti preporučene preventivne preglede. A bolesti srca i krvnih žila ne biraju dob i napadaju podjednako žene i muškarce.

Nove smjernice oko kolesterola

Kako bismo spriječili bolest, svakako bismo trebalo pripaziti na masnoće u krvi. Jedna od novosti koja je našla svoj odraz i u prvim europskim smjernicama o liječenju poremećaja masnoća u krvi objavljenima prije 6 mjeseci, čiji je prvi autor akademik Željko Reiner iz KBC-a Zagreb, jest da pozornost nikako ne treba obraćati samo na osobe s vrlo visokim i visokim rizikom od bolesti srca i krvnih žila, nego bi i osobe s umjerenim rizikom trebale dobiti stručni savjet o tome kako da promijene nezdrav način života, a oni s niskim rizikom kako da održe svoje dobro zdravstveno stanje. Osim toga, za razliku od dosadašnjih stavova prema kojima je ukupni kolesterol u krvi bio najvažniji, ove smjernice u središte pozornosti stavljaju štetni LDL-kolesterol koji bi, na temelju velikih istraživanja koja su provedena posljednjih godina, kod onih najugroženijih trebalo smanjiti na čak ispod 1,8 mmol/l.

– U onih s manjim rizikom valja postići LDL-kolesterol manji od 2,5 mmol/l, a u onih s umjerenim manji od 3 mmol/l, dok oni s niskim rizikom ne zahtijevaju nikakvu intervenciju ili, ako im je LDL-kolesterol veći od 2,5 mmol/l, trebaju samo promijeniti način života u onaj zdraviji – tvrdi akademik Reiner i objašnjava da se više ne preporučuje jedna vrijednost LDL-kolesterola koju bi trebali svi postići, nego su razine kolesterola koje treba postići različite, ovisno o riziku koji neka osoba ima. Nove smjernice, otkriva prof. Reiner, također preporučuju da bi svi bolesnici s dijabetesom tipa 2 trebali obvezatno imati LDL-kolesterol manji od 2,5 mmol/l. Oni dijabetičari koji imaju još i dokazanu kardiovaskularnu bolest ili zatajenje bubrega ili koji uz dijabetes imaju još neki čimbenik rizika, a mlađi su od 40 godina, izrazito su ugroženi pa bi morali imati LDL-kolesterol manji od 1,8 mmol/l.

– Novost je i to da se više pozornost ne posvećuje samo smanjenju previsokog LDL-kolesterola, nego itekako i smanjenju previsokih triglicerida te povećanju preniskog zaštitnog HDL-kolesterola jer je znanstveno dokazano da će se i time izravno smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila – kaže akademik Reiner.

U smjernicama se osobito govori o potrebi promjene nezdravog načina života, naročito prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, jer je nizom velikih istraživanja pokazano da to može poboljšati masnoće u krvi i značajno smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila. Posebno je važno istaknuti da se povećani trigliceridi mogu vrlo uspješno normalizirati samo smanjenjem prekomjerne tjelesne težine te smanjenjem unosa kruha, tjestenine, slatkiša i alkohola pa da mnogima koji imaju taj poremećaj masnoća lijekovi zapravo nisu potrebni ako se pridržavaju tih savjeta. Zaštitni HDL-kolesterol također se može povećati promjenom načina života, osobito povećanjem tjelesne aktivnosti i smanjenjem unosa transmasnih kiselina (ima ih u mnogim pekarskim proizvodima te polugotovoj i gotovoj hrani).

Posebna je pozornost posvećena i potrebi liječenja poremećaja masnoća kod žena za koje se često pogrešno smatra da su “pošteđene” od bolesti kao što je, primjerice, infarkt srca pa im se poremećene masnoće nerijetko ne liječe na odgovarajući način za što nema opravdanja. Naime, na žalost, podaci pokazuju da, ukupno uzevši, zapravo više žena nego muškaraca umire od bolesti srca i krvnih žila. Slično je i s liječenjem poremećaja masnoća u starijih osoba kojima se također nerijetko uskraćuje liječenje poremećaja masnoća iako istraživanja pokazuju da takvo liječenje i kod njih sprječava pogibeljne kardiovaskularne događaje i produljuje im život.

Mozak i ugrušci

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2008. godine, moždani udar najučestalija je pojedinačna dijagnoza u skupini kardiovaskularnih bolesti s udjelom 62,3%, a u ukupnom mortalitetu nalazi se na drugom mjestu kao uzrok smrti (iza ishemijske bolesti srca); u muškaraca je na trećem, a u žena na drugom mjestu.

– Od moždanog udara u Hrvatskoj je 2008. g. umrla 5031 osoba, što predstavlja 19,2% smrti od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 9,6% svih smrti. Od toga je bilo 40,3% (2029) muškaraca i 59,7% (3002) žena. Opća stopa smrtnosti iznosila je 113,4/100 000 stanovnika i viša je u žena (130,4) nego u muškaraca (95,0) – kaže prof. Vida Demarin, neurologinja iz KBC-a Sestre milosrdnice. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena, a u dobi od 70 godina stope smrtnosti u žena približavaju se smrtnosti u muškaraca. Međutim, značajno veći broj žena starije dobi uzrokuje višu opću stopu u žena. Godišnje u svijetu oko 15 milijuna ljudi doživi moždani udar. Od toga oko 6 milijuna ljudi umire, oko 5 milijuna trajno je onesposobljeno za samostalan život, a ostali se oporave. Svakih 6 sekundi netko umre od moždanog udara, a svake druge sekunde moždani udar doživi muškarac ili žena, bez obzira na dob ili spol.

– S obzirom na alarmantne podatke, tj. zbog činjenice da će širom svijeta jedna od šest osoba doživjeti moždani udar tijekom svog života, Svjetska organizacija za moždani udar proglasila je 29. listopad Svjetskim danom moždanog udara s ciljem prevencije moždanog udara na globalnoj zdravstvenoj razini – ističe prof. Demarin. Moždani udar, kaže, zapravo je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

– Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju – pojašnjava liječnica. Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju (ishemijski moždani udar) ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo (hemoragijski moždani udar).

U 85 posto slučajeva riječ je o ishemijskim moždanim udarima koji mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanja komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu (npr. bolesni srčani zalisci), a krvnom strujom doputuje i „zaglavi“ se u moždanoj arteriji (embolija).

U 15 posto slučajeva moždanih udara riječ je o hemoragijskima. Ako se krv iz oštećene krvne žile izlije u mozak, radi se o intracerebralnom hematomu, a ako se krv izlije u likvorske prostore, onda se radi o subarahnoidalnom krvarenju.

– Najčešći je uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu ateroskleroza koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, veziva, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile što uzrokuje sužavanje i slabljenje stijenke krvne žile – upozorava prof. Demarin.

Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanja, životne navike i bolesti značajno povezani s incidencijom moždanog udara pa se stoga nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara.

– Čimbenici rizika na koje se može utjecati, a povezani su sa stilom i načinom života su: pušenje, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, upotreba oralnih kontraceptiva, hormonska nadomjesna terapija te bolesti poput hipertenzije, srčane bolesti, bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatija, opsežni infarkt miokarda, endokarditis, aneurizma srca, otvoren foramen ovale, tranzitorna ishemijska ataka, stenoza karotidnih arterija (stenoza>75% lumena), povišen kolesterol i šećerna bolest.

Što kada se digne tlak?

Da bi srce i žile bili zdravi, nužno je i redovito kontrolirati krvni tlak. Nažalost, onaj povišeni podmukla je bolest pa ga pacijenti često otkrivaju prekasno.

– Povišen krvni tlak je, nažalost, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, registriramo i visoke vrijednosti krvnog tlaka – pojašnjava prim. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica zagrebačke poliklinike za kardiovaskularne bolesti i rehabilitaciju Srčana.

Ipak, ponekad i vrlo rano bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije, poput boli i pritiska u glavi, crvenila lica, krvarenja iz kapilara u nosu, lakšeg zamaranja i otežanog obavljanja svakodnevnih poslova uz lošu koncentraciju.

– Loše spavanje i umor također mogu biti znaci hipertenzije, mada nespecifični, a tu su i uznemirenost, ubrzan i/ili nepravilan rad srca koji mogu posredno upozoriti na povišen tlak – upozorava prim. Gostović. Prve mjere u liječenju povišenog krvnog tlaka su, poručuje, dijeta i promjena načina života uopće.

– Važno je i smanjiti unos soli u hrani, jer smanjen unos soli smanjuje i količinu tekućine koju tijelo zadržava i tako smanjuje krvni tlak – ističe liječnica.

Neke osobe koje boluju od povišenog tlaka, kaže, posebno su osjetljive na inače normalne količine soli u hrani.

– Ključno je i smanjenje tjelesne težine jer se tako smanjuje opterećenje srca i krvnih žila – naglašava prim. Gostović. A opterećenje srca i krvnih žila smanjuje i redovito vježbanje i kretanje. Na taj način snižava se tlak, a kretanje otvara stisnute krvne žile i omogućava lakše kretanje krvi.

– Tjelesna aktivnost najbolji je prirodni podražaj za rad srca i širenje krvnih žila. No, kretanje mora biti dozirano, po savjetu i uz kontrolu stručnjaka, kako se ne bi polučio suprotan, nepovoljan učinak na krvni tlak – poručila je liječnica.