Što je proljev?
Proljev je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba. Definiran je kao prisustvo tri ili više vodenastih stolica u 24 sata. U većini slučajeva uzročnik je određeni infekt, odnosno virus ili bakterija, pa ga stoga zovemo infektivni proljev. Kod inače zdravih osoba obično se smiruje kroz nekoliko dana uz simptomatsku terapiju. Infektivni proljev obično je posljedica unosa kontaminirane hrane ili vode u organizam, ili rezultat infekcije fekalno-oralnim putem, prljavim rukama i sl.
U težim slučajevima, čije je simptome potrebno na vrijeme prepoznati, dolazi do značajnog gubitka vode i soli (elektrolita). Učestale stolice mogu biti praćene febrilitetom i bolovima u trbuhu te ponekad primjesama krvi u stolici. Događa se i da bolesnici imaju više od dvadesetak stolica dnevno. U takvim slučajevima indicirana je evaluacija liječnika, analiza stolice, a rijeđe i antimikrobna terapija. To je osobito važno u bolesnika s kroničnim bolestima te kod imunosuprimiranih bolesnika.
Ponekad se susrećemo i s pojmovima kao što su putnička dijareja, što se odnosi na proljev povezan s boravkom ili povratkom iz specifičnih geografskih područja, obično s nižim higijenskim standardima. Drugi pojam, koji je u zadnje vrijeme sve akutalniji, je postantimikrobni proljev, koji se obično javlja u bolesnika s komorbiditetima ili nakon dugotrajnog bolničkog liječenja.
Neke neinfektivne bolesti mogu također imati simptome gastroenterokolitisa, odnosno, upale sluznice želuca i crijeva: proljev i krv u stolici, kao na primjer ulcerozni kolitis, Crohnova bolest , ishemični kolitis i druge.
Koliko se često proljev javlja u odrasloj populaciji u Hrvatskoj
Gotovo svaka osoba se bar jednom godišnje susretne s blažim simptomima proljeva (dijareje).
Među bakterijskim uzročnicima proljeva kod odraslih najčešći je Campilobacter, dok je Salmonella druga po učestalosti. Proljev se nekad javlja u manjim ili većim epidemijama, kao što su norovirusne infekcije, dok su na drugom mjestu epidemije uzrokovane Salmonellom, a potom rota virusne epidemije i kampilobakterioze.
Infekcija Clostridioidesom jedna je od češćih uzročnika enterokolitisa, odnosno upale tankog i debelog crijeva, uglavnom u starijoj populaciji kroničnih bolesnika koji su primali antimikrobnu terapiju i bili često hospitalizirani.
Enterokolitis uzrokovan toksinom Clostridioidesa je infekcija koja je u porastu u svim europskim zemljama.
S druge strane, postoje i rjeđi uzročnici – kriptosporidija, enterohemoragična Escherihia coli i šigela.
2. Simptomi akutnog i kroničnog proljeva
S obzirom na trajanje tegoba, akutni proljev je stanje kada simptomi traju kraće od 14 dana. Najčešće je infektivne prirode. Simptomi obično počinju 12 sati do četiri dana nakon ulaska uzročnika u organizam, a smiruju se nakon tri do sedam dana. U nekim oblicima bolesti može dominirati povraćanje, osobito u početku, što je češće kod virusnih proljeva te kod intoksikacija toksinima iz hrane. Njih karakterizira kratka inkubacija od par sati od obroka.
Učestale vodenaste stolice obično su simptomi upale tankog crijeva. Osim vodenastih stolica, bolesnik može imati oskudnije sluzave i krvave stolice koje su obično vezane uz upalu u području debelog crijeva. Povišena tjelesna temperatura također je obilježje akutnih crijevnih infekcija, a njezina visina i trajanje povezani su s težinom bolesti. O težini bolesti govore i znakovi dehidratacije, oskudnije mokrenje, nizak tlak te opća slabost.
Perzistentni proljev odnosi se na trajanje bolesti od 14 do 30 dana, dok stanje koje traje još dulje od toga nazivamo kroničnimproljevom i često je neinfektivne etiologije.
3. Uzročnici infektivnog proljeva
Uzročnici infektivnog proljeva mogu biti virusi (kao što su Noro-, Rota, Adeno-, Astrovirusi i drugi) i bakterije (Salmonella, Campiylobacter, Shigella, enterotoksična Escherichia coli, Yersinija, Clostridioides difficile i druge). U rjeđim slučajevima uzročnici mogu biti protozoe (Cryptosporidium, Giardia, Entamoeba i drugi). Iako je obično najčešća virusna etiologija, za teže oblike bolesti odgovorne su bakterije.
Podaci o nedavnom unosu određene hrane, simptomima osoba s kojima su oboljeli bili u kontaktu, trajanju inkubacije i putovanju mogu uputiti na dijagnozu, ali ne mogu biti sasvim pouzdani pri utvrđivanju konkretnog uzroka.
Upalni proljev, obično je karakteriziran primjesama krvi i sluzi u stolici, uz febrilitet, iako u početku stolice mogu biti vodenaste. Klasični uzročnici takvog stanja su Salmonella, Campylobacter, Shigella, Vibrio parahaemolyticus te enterohemoragična Escherihia coli, Yersinia i Entamoeba histolytica, kod kojih je inkubacija nešto duža.
Obilne primjese krvi u stolici mogu biti obilježje infekcije E. coli koja proizvodi Shiga toksin, ali su moguće i kod Shigelle, Campylobactera i Salmonelle. Međutim, takva slika se javlja i kod neinfektivne etiologije proljeva kao što su ishemični kolitis i upalne bolesti crijeva.
Klasični izvori infekcije i epidemiološki podaci ponekad mogu biti karakteristični. Na primjer, za bakterije Salmonellu i Campylobacter mogući izvor su jaja, meso, perad i nepasterizirano mlijeko. Za Shigellu sirovo povrće i fekalno zagađenje, za Yersiniju svinjetina, za Vibrio parahaemolyticus sirovi plodovi mora i školjke, a kod Entamoebe fekalno kontaminirana voda.
Kada bolest počinje kao proljev, ali uz nastavak sistemne bolesti, naročito glavobolje i znakova meningitisa, uzročnik može biti i Listerija, osobito kod trudnica i imunosuprimiranih bolesnika. Takvo ozbiljno stanje uvijek zahtjeva evaluaciju i liječenje infektologa. Listerija može biti povezana s konzumacijom mekanih sireva od nepasteriziranog mlijeka, delikatesnih mesnih proizvoda, nekih vrsta pašteta i kontaminiranog voća.
Vodenaste stolice ukazuju na infekcije Noro, Rota i Adenovirusima, obično nakon inkubacije od jednog do tri dana. Češće su pogođena djeca te postoji mogućnost epidemija u kolektivima i obitelji.
Clostridioidesom uzrokovani proljev obično je povezan s prethodnom uporabom antibiotika, hospitalizacijom ili kemoterapijom.
Giardia lamblia može biti povezana s boravkom u prirodi i plivanjem u kontaminiranoj vodi.
Bolest uzrokovana hranom kontaminiranom toksinima Bacillus cereusa i enterotoksina Staphilococcus aureusa nastupa unutar par sati od unosa hrane i karakterizirana je naglim nastupom povraćanja i mučnine. Kod virusnih uzročnika povraćanje također može biti dominantan simptom.
Neinfektivni uzroci češći su kod perzistentnih i kroničnih proljeva. Ponekad lijekovi i alergije na hranu, celijakija i nepodnošenje laktoze te druge gastrointestinalne bolesti mogu dovesti do dijarealnih simptoma koji nisu posljedica bakterija i virusa.
4. Kada se javiti liječniku
Većina infektivnih proljeva prolazi spontano kroz par dana.
Liječnički pregled potreban je kod težih slučajeva. Zbog toga je važno znati u kojem trenutku potražiti pomoć liječnika. Zdravstvena skrb potrebna je i kod kroničnih bolesnika smanjene imunosti.
Kod težih slučajeva, kada je prisutna trajno povišena temperatura, krv u stolici, značajna bol u trbuhu, znakovi dehidratacije kao što su suhe sluznice, oskudnije mokrenje, tamniji urin, niži krvni tlak, pa i poremećaj stanja svijesti, potrebno je saznati razlog proljeva jer slične simptome mogu imati i neke teže akutne bolesti kao upala slijepog crijeva i ileus.
Nakon pregleda liječnik donosi procjenu stupnja dehidracije te odluku o potrebi antimikrobne terapije i načinu nadoknade tekućine.
Također je potrebno poznavati ostala zdravstvena stanja pacijenta, osobito stanje eventualne imunosupresije, boravak u bolnici, prethodno uzimanje antibiotika, kemoterapije ili zračenja. Na primjer, trudnoća značajno povisuje rizik infekcije Listerijom.
Dijagnostika
Većina infektivnih proljeva prolazi spontano, a kod blažih slučajeva laboratorijski testovi najčešće nisu potrebni. Kod bolesnika sa znakovima sistemne bolesti, tresavicama i visokom tjelesnom temperaturom treba učiniti analizu krvi (hemokulturu). Promjene u krvnoj slici obično su nespecifične, ali značajna odstupanja od normalnih vrijednosti mogu ukazivati na postojanje težeg stanja.
Bakteriološka obrada stolice radi se kod intenzivnog proljeva sa znakovima manjka volumena tekućine u organizmu, jakih bolova u trbuhu, velikog broja stolica i kod bolesnika čije stanje zahtijeva hospitalizaciju. Također, kod prisustva krvi i sluzi u stolici i tjelesne temperature od 38,5 °C i više treba napraviti bakteriološke pretrage. To je potrebno učiniti i kod osoba koje su starije od 70 godina, imunokompromitiranih, osoba s ulceroznim kolitisom i Crohnovom bolesti te kod trudnica. Stolicu također treba analizirati ako simptomi traju više od tjedan dana ili u slučaju epidemiološke indikacije (osobe koje rade s hranom, zdravstveni radnici, osoblje vrtića i slično).
5. Liječenje proljeva
Osnovna mjera u liječenju počinje nadoknadom tekućine. Rehidracija se prvenstveno vrši na usta, s otopinama koje sadrže vodu, soli (elektrolite) i glukozu. Čaj od šipka, slani štapići, i juhe mogu biti prva linija prehrambenih proizvoda u blago bolesnih osoba.
Otopine za oralnu rehidraciju (ORS) prikladnije su za nešto teže bolesne osobe. Potrebno je nadoknaditi izgubljeni volumen tekućine i zatim ga održavati. U većini slučajeva dobar pokazatelj je osjećaj žeđi. Također, kao jednostavan način procjene stupnja dehidracije, bolesnik može samostalno pratiti količinu svoje mokraće. Ako bolesnik više ne može uzimati tekućinu na usta, može biti potrebna intravenska nadoknada tekućine.
U prvim danima bolesti ne preporuča se uzimanje masne hrane ni mliječnih proizvoda, izuzev jogurta, većine voća, osim banane, kao ni teško probavljive hrane. Dugotrajne i stroge dijete više se rutinski ne preporučuju.
Iako u većini slučajeva nije potrebna, antimikrobna terapija je indicirana kod težih oblika bolesti, kada postoji sumnja na invazivnu bakterijsku infekciju sa simptomima teške bolesti kao što je visoka tjelesna temperatura, dehidracija te učestale vodenaste stolice. Također, antimikrobna terapija je potrebna kod invazivne bakterijske infekcije koja je obično obilježena krvavo sluzavim stolicama, kod bolesnika starijih od 70 godina, imunosuprimiranih osoba i srčanih bolesnika.
6. Hidrasec® Effect (racekadotril) - pametan lijek za liječenje simptoma akutnog proljeva
Hidrasec® Effect 100 mg tvrde kapsule je lijek koji se uzima kroz usta, a namijenjen za kratkotrajno liječenje simptoma akutnog proljeva, uz odgovarajuću nadoknadu tekućine i soli (elektrolita). Lijek se može nabaviti u ljekarnama bez recepta.2
Hidrasec® Effect 100 mg tvrde kapsule sadrže racekadotril. Racekadotril ima antisekrecijsko djelovanje na crijevo, smanjuje prekomjerno lučenje vode i elektrolita u crijevu i tako ublažava simptome proljeva i dehidrataciju.2,3 Racekadotril ima brzo antidijaroično djelovanje i smanjuje broj i količinu stolice, a ne usporava peristaltiku crijeva.3,4
Kod težih oblika bolesti, ako je prisutna krv u stolici, visoki febrilitet ili teža dehidratacija, kada se sumnja na prisutnost invazivnih bakterija, potrebna je evaluacija liječnika i odluka o ciljanoj antimikrobnoj terapiji te se u tim stanjima ne primjenjuje bez prethodne obrade i konzultacije liječnika.1
Liječenje lijekom Hidrasec® Effect 100 mg tvrde kapsule nije zamjena za peroralnu rehidrataciju koja se svakako treba provoditi. Liječenje kod odraslih počinje jednom kapsulom od 100 mg i nastavlja se istom dozom tri puta dnevno, obično prije obroka, dok se ne postignu dvije formirane stolice, a liječenje ne smije trajati dulje od sedam dana.3
Hidrasec® Effect 100 mg tvrde kapsule (racekadotril) potrebno je uvijek uzimati točno onako kako je opisano u uputi o lijeku ili kako Vam je rekao Vaš liječnik ili ljekarnik. Provjerite s Vašim liječnikom ili ljekarnikom ako niste sigurni.
Prije upotrebe lijeka Hidrasec® Effect 100 mg tvrde kapsule (racekadotril) pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
7. Prevencija širenja bolesti
Bolesnici su zarazni za vrijeme trajanja bolesti, naročito kada pripremaju hranu. Pranje ruku vodom i sapunom učinkovita je mjera, kao i dezinfekcija alkoholnim sredstvima. Provoditi ih treba prije i poslije pripremanja hrane, nakon promjene pelena, baratanja otpadom i slično.
Prevencija dijarealne bolesti uključuje izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i proizvoda, pranje sirovog voća, držanje sirovog mesa i ribe odvojeno od ostale hrane, pranje ruku i pribora nakon obrade sirove hrane. Potrebno je dobro prokuhati hranu životinjskog porijekla, kao i morske plodove, jaja (žumanjak treba biti tvrd) te ne ostavljati kuhanu hranu na sobnoj temperaturi više od dva sata.
Posebne preporuke za trudnice i imunosuprimirane još su i sljedeće: izbjegavati meke sireve (osim ako imaju potvrdu da su od pasteriziranog mlijeka), morske plodove i paštete koje se skladište u frižideru, hladne nareske, salate sa šunkom ili jajima koje su prethodno pripremljene, tekući sadržaj kod pripreme sirovog mesa, kao i „hot dog“ i slična gotova jela zbog mogućnosti da nisu dovoljno termički obrađena. S druge strane, takvi obroci ne predstavljaju rizik za ostatak populacije.
Literatura:
1. Podatci dostupni u Mylan Hrvatska d.o.o.
2. Uputa o lijeku Hidrasec® Effect 100 mg tvrde kapsule (racekadotril)
3. Sažetak opisa svojstava lijeka Hidrasec® Effect 100 mg tvrde kapsule (racekadotril)
4. Hamza H et al. Racecadotril versus placebo in the treatment of acute diarrhoea in adults. Aliment Pharmacol Ther 1999;13 (Suppl 6):15-19.
PRIJE UPOTREBE PAŽLJIVO PROČITAJTE UPUTU O LIJEKU, A O RIZICIMA I NUSPOJAVAMA UPITAJTE SVOG LIJEČNIKA ILI LJEKARNIKA.