Život s dijabetesom

Svaki drugi bolesnik je nedijagnosticiran, Hrvatska dobiva nacionalni dan šećerne bolesti

Foto: Saša Miljević/Pixsell
Foto: Shutterstock
Život s dijabetesom
Foto: Shutterstock
Život s dijabetesom
Foto: Shutterstock
Život s dijabetesom
Život s dijabetesom
11.05.2022.
u 09:21
U povodu Hrvatskog dana šećerne bolesti razgovarali smo s doc. dr. sc. Silvijom Canecki–Varžić, predstojnicom Klinike za unutarnje bolesti KBC Osijek
Pogledaj originalni članak

Hrvatski zavod za javno zdravstvo ističe kako broj oboljelih od dijabetesa raste. Naime, tvrde da je prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolesti u u Hrvatskoj u 2021. bilo 327.785   osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu pa se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih oko 500.000. Šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti s udjelom od oko 8 posto u 2020. godini.

Zbog ovakvih, nimalo nevažnih statistika Republika Hrvatska odlučila je proglasiti Hrvatski dan šećerne bolesti. Početkom ove godine Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 94. sjednici prihvatila prijedlog Saborskog odbora za zdravstvo na inicijativu Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga te odlučila da se ovaj dan obilježava 14. svibnja.

Svaki drugi bolesnik je nedijagnosticiran

Svjetski dan šećerne bolesti je 14. studenog i obilježava se od 1991. godine na inicijativu International Diabetes Federation (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj je datum izabran kao spomen na rođendan Fredericka Bantinga koji je zajedno s Charlesom Bestom 1921. godine uspješno izolirao hormon inzulin, što predstavlja jedno od najvećih medicinskih dostignuća svih vremena. Svjetski dan šećerne bolesti prepoznatljiv je po plavom krugu, simbolu šećerne bolesti koji predstavlja jedinstvo globalne zajednice i odgovor na sve veći broj oboljelih.

Ovaj važan dan najveća je globalna kampanja podizanja svijesti o toj bolesti, a od 2006. godine i službeno je priznat od Ujedinjenih naroda. Glavna je tema za razdoblje od 2021. do 2023. dostupnost skrbi osobama sa šećernom bolešću sa sloganom „Ako ne sada, kada?“. Obilježavanjem Hrvatskog dana šećerne bolesti svijest o ovoj bolesti još će se podignuti.

Foto: Shutterstock
Život s dijabetesom

- O šećernoj bolesti treba pričati sve češće. Ponajviše stoga što je svaki drugi bolesnik nedijagnosticiran – istaknula je doc. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, specijalistica interne medicine, endokrinolog, dijabetolog te ujedno i predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KBC Osijek. Nadodala je da što češće organiziramo javno-zdravstvene aktivnosti o ovoj prevažnoj temi, to su veće šanse da se šećerna bolest na vrijeme prepozna i odgovarajuće liječi.

- Glavni je cilj liječenja postići dobru regulaciju šećerne bolesti i time spriječiti razvoj komplikacija te našim bolesnicima omogućiti dug i kvalitetan život – zaključila je.

Danas kontrola glukoze u krvi nije dovoljna, moramo puno više


Iako se ova bolest, posebice uz današnje lijekove i tehnologiju, može vrlo učinkovito kontrolirati, docentica ističe da su nužne i redovite posjete liječniku.

- Tijekom redovitih pregleda kontrolira se niz laboratorijskih parametara, procjenjuje se regulacija kardiovaskularnih čimbenika rizika, poput tjelesne mase, arterijskog tlaka i lipida te se također redovno prati razvitak kroničnih komplikacija – pojasnila je docentica i dodatno istaknula zašto su rezultati ovakvih kontrola važni u daljnjem tijeku liječenja.

Sukladno rezultatima pristupa se korekciji terapije, ali i dodatnoj edukaciji bolesnika. Liječnik i osoba oboljela od šećerne bolesti jednako su važni partneri za uspješno liječenje.

Upravo zbog toga na prvi Hrvatski dan šećerne bolesti u Osijeku će se na Trgu Slobode 14. svibnja u 10 sati održati niz edukativnih aktivnosti pod nazivom „Imaš li šećernu bolest? Saznaj u 5 sekundi“. Cijeli dan posvećen je podizanju svijesti o dijabetesu, stoga je iznimno važan ne samo za oboljele već za sve građane podjednako.

Foto: Shutterstock
Život s dijabetesom

-  Stoga ovom prigodom pozivam građanke i građane da nam se pridruže u što većem broju kako bi i na ovaj način pružili podršku zajedničkoj borbi protiv ove ozbiljne bolesti – uputila je poziv svim građanima docentica Silvija Canecki-Varžić.

Važno je znati kome se obratiti

90 posto slučajeva šećerne bolesti jest tipa 2. S dijabetesom tipa 2 živi 380 milijuna ljudi. Dok se bolest ne dogodi, svakome izgleda daleko, no kad se dogodi, važno je znati kome se obratiti. Upravo zato aktivnosti poput ove u Osijeku iznimno su važne za edukaciju, ali i širenje znanja.

Osim takvih manifestacija, važno je imati znanje kome se oboljela osoba može obratiti, odnosno gdje se može informirati. Za početak se bolesnik treba obratiti svojem liječniku obiteljske medicine koji će ga prema potrebi uputiti specijalistu dijabetologu.

Na poboljšanju života oboljelih od dijabetesa rade i znanstvenici iz Novo Nordiska. Njihova već gotovo 100 godina duga tradicija predanog rada pomaže oboljelima od ozbiljnih kroničnih bolesti. Osim dijabetesa, njihove terapije uspješno koristi širok broj ljudi koji se bori s debljinom te rijetkim bolestima.

Život s dijabetesom

Znanstvenici iz kompanije Novo Nordisk imaju jednostavan cilj – pronalazak novih terapijskih rješenja za liječenje kroničnih bolesti. Jedno takvo rješenje je unapređenje liječenja šećerne bolesti tipa 2 tabletama umjesto injekcijama. Nedavno su uspjeli proizvesti sintetičku verziju hormona GLP-1 u obliku tablete.

Njihove terapije i klinička ispitivanja usmjereni su na poboljšanje života oboljelih i stoga predstavljaju važnog partnera u liječenju različitih bolesti. O njihovom radu na području dijabetesa tipa 2 informirajte se ovdje

Sadržaj nastao u suradnji s kompanijom Novo Nordisk Hrvatska.

 

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr