Kolike su nam šanse da postignemo dugovječnost ovisi uvelike o onome što jedemo, ali i onome što – ne jedemo! Na to je ovih dana u intervju za The New York Times podsjetio Valter Longo, doktor znanosti, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost Sveučilišta Južne Kalifornije (USC). Otkrio je što je sve naučio o dugovječnosti, proučavajući svoju domovinu Italiju. U razgovoru spominje i 'otrovnih 5 P' koje, tvrdi, trebaju izbjegavati svi koji žele doživjeti stotinu godina, prenosi BestLife.
Italija je poznata po jednoj od najstarijih populacija na svijetu. Štoviše, talijanski grad Sardinija bila je prva od pet tzv. plavih zona, odnosno, jedinstvenih mjesta na planetu koja se mogu pohvaliti s najviše stogodišnjaka.
VEZANI ČLANCI:
Valter Longo, koji vodi i laboratorij u Institutu za rak u Milanu, odrastao je u Genovi, ali je često posjećivao svoje bake i djedove u Molochiu, drugom dijelu Italije poznatom po velikom broju stogodišnjaka. S vremenom je počeo proučavati tamošnje ljude i učiti o tome omogućiti dostojanstveno starenje.
Jedan od glavnih čimbenika koji je kroz povijest pomogao Talijanima da dožive stotu, prema Longu, jest prehrana. Konkretno, originalna mediteranska prehrana koja je, kako kaže, za većinu modernih Talijana danas nepoznanica.
GALERIJA: Savjeti za kuhanje jednog chefa koji će svima dobro doći: Ovo želite znati...
'Gotovo nitko u Italiji više ne bira mediteransku prehranu', rekao je Longo. Umjesto toga, moderna talijanska prehrana sastoji se uglavnom od suhomesnatih proizvoda, slojeva lazanja i prženog povrća, što Longo smatra 'užasnim i izvorom bolesti'. Stručnjak za dugovječnost posebno je zabrinut zbog prehrane talijanske djece, napominjući da se mnoga bore s pretilošću zbog 'otrovnih pet P': pizze, tjestenina (tal. pasta), proteina, krumpira (tal. patata) i kruha (tal. pane).
Tajna dužeg i boljeg života je pak u prehrani baziranoj na biljkama i orašastim plodovima koju je Longo nazvao 'Lite Italian'. Ta je prehrana vrlo slična originalnoj mediteranskoj, uglavnom je veganska, uz dodatak ribe dva do tri puta tjedno. Umjesto mesa, glavni izvor proteina u ovoj prehrani su grah, slanutak, grašak i druge mahunarke. K tome, Longo savjetuje povremeni post koji omogućuje stanicama da se riješe štetnog tereta te da se pomlade bez stvarnog gladovanja.
I za kraj, talijanski stručnjak savjetuje da se obroci ograniče na razdoblje od 12 sati tijekom dana te da se izbjegava konzumacija bilo kakve hrane tri do četiri sata prije spavanja.
Za vrijeme godišnjih odmora provale su puno češće, zaštitite svoj dom uz ove savjete
A čvarci ?