Nije lako ni ljudima ni životinjama, pogotovo na farmama, gdje imaju precizan bioritam. Muzne krave na farmama funkcioniraju poput švicarskog sata. Svakog dana u minutu stižu na mužnju, hranjenje, masažu i svako ih pomicanje sata naprijed ili nazad izbacilo iz takta. I dvadesetak sljedećih dana su nervozne, daju i nekoliko litara mlijeka manje, tako da apsurd ljetnog i zimskog računanja vremena treba ukinuti, kaže Antun Laslo iz Satnice Đakovačke, ističući kako ni ljudi ne funkcioniraju bolje.
Laslovim tvrdnjama svakako ide u prilog i svojedobno istraživanje ureda eurozastupnika Davora Škrleca na 1500 Hrvata, među kojima se 85% ispitanika izjasnilo za ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena jer, kako tvrde, imaju zdravstvene tegobe, teškoće pri izvršavanju svakodnevnih obaveza... No iako to misli i većina europarlamentaraca pa je ovih dana donesena i rezolucija o potrebi revizije zastarjele prakse Europljana koja bi imala i zakonsko uporište, u hrvatskim gospodarskim krugovima teško je na nivou pojedinih struka doći do odgovora tko je za, a tko protiv. Pomicanje sata svi su dosad prihvaćali zdravo za gotovo.
– Nemamo zabilježene podatke ili istraživanje vezano uz iznose ušteda prilikom zimskog, odnosno, ljetnog računanja vremena. No za gospodarstvo bi bilo korisno jedinstveno stajalište Europe na tu temu, odnosno, jedinstvena primjena u svim članicama EU – izjavili su iz Hrvatske udruge poslodavaca.
– S makroekonomskog aspekta ta je problematika marginalna u smislu utjecaja na gospodarstvo iako u pojedinim djelatnostima to pitanje dolazi do izražaja, poput turizma – kažu u HGK.
Škrlec ističe kako se zbog razvoja tehnologije i promjene navika građana više ne može tvrditi da se promjenom računanja vremena štedi energija, bitna stavka u gospodarstvu, koja je po mnogima zapravo bila i osnovni motiv pomicanja sata. Prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, nekoliko dana nakon pomicanja sata zbog promjene razdoblja izloženosti danjem svjetlu događa se veći broj automobilskih nesreća, ljudi kasne na posao, učenici izostaju s nastave i dobivaju slabije ocjene.
Jedna od studija tvrdi kako pomicanje kazaljke jedan sat naprijed i gubitak jednog sata sna rizik od srčanog udara idućega ponedjeljka u odnosu na ostale ponedjeljke u godini povećava do 25 posto.
Dr. Ines Balint: Naše raspoloženje ovisi o sunčevu svjetlu
Deset posto veći broj srčanih udara, zaključak je samo jednog u nizu istraživanja o utjecaju promjene računanja vremena na zdravlje ljudi. Pojačan umor, razdražljivost, veći broj prometnih nesreća, neki su od zaključaka pojedinih radova na tu temu. “Čovjek nije kreiran da dan traje 25 sati” učestala je poruka u ovoj raspravi, a, kako će pojasniti dr. Ines Balint, neka su istraživanja na većem broju ljudi dokazala da ovakva promjena ima utjecaj na san i potom na neraspoloženje.
– Kod kroničnih bolesnika uočili su povećanje krvnog tlaka i slično. Čovjek bi trebao početi svoje dnevne aktivnosti po dnevnom svjetlu i naše raspoloženje ovisi koliko smo izloženi sunčevoj svjetlosti. Trebamo znati i da je danas način života i rada drukčiji nego prije kada se radilo od šest ujutro i doma vraćalo do četiri poslijepodne. Danas se počinje raditi poslije, ali i dulje se radi tako da opet idemo u mrak i sve umjetno radimo odnosno remetimo naš ustaljeni ritam – pojašnjava ova liječnica. (irl)
Antonija Urlić: Turizmu sat više donosi prihod, turisti su sigurniji
U turizmu su se osvjedočili u koristi tzv. ljetnog računanja vremena.
– Taj dodatni sat omogućava produženo radno vrijeme turističkih i zabavnih sadržaja, od ugostiteljskih objekata i muzeja do sportskih i rekreacijskih sadržaja. Posljedica duljih večeri povećan je broj posjetitelja, a onda i veći dohodak za poslovne subjekte, ali i veći osjećaj sigurnosti među turistima. A to nije zanemarivo posebno posljednjih godina, kada je sigurnost jedan od ključnih motiva pri odabiru destinacije za odmor – kaže Antonija Urlić, direktorica Sektora za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Kako upozorava naša sugovornica, najvažnija je sinkronizacija računanja vremena na razini EU.
– Neusklađenim računanjem vremena između zemalja EU planiranje letova i putovanja postaje složenije i za turiste i za organizatore putovanja. Konfuznije je za ljude koji putuju između različitih zemalja. Nadamo se da će odluka biti utemeljena na procjenama ekonomskih učinaka na sve sektore – ističe A. Urlić. (rak)
Zdravko Barać: Promjene stresne i kravama i stočarima
Stočari podržavaju zahtjev da se sa zimskog računanja vremena ne prelazi na ljetno. Pomicanje sata stresno je za vlasnika i radnike na farmi zbog organizacije i niza drugih faktora kojima se svakodnevno moraju baviti kako bi sve funkcioniralo, a i za životinje, posebice one u laktaciji, tako da se rezolucija europarlamentaraca nije bez veze dotakla tog problema, kaže Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.
– Pomicanjem sata remeti se i uobičajeni ritam mužnje krava svakih 12 sati koji se postupno mora usklađivati prateći biološki ritam životinje – tvrdi on. Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa, a nema ga ni veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi, dok su gospodarske velesile poput Kine i Japana odustale od toga.
Rusija je 2014. godine odustala od pomicanja sata svakih pola godine i ima trajno zimsko računanje vremena. (jra)
Da se mene pitalo ukinuo bi ga već devedesetih