Sezonski afektivni poremećaj je jedan oblik poremećaja raspoloženja, a specifičan je za ove hladne mjesece. Simptomi su slični drugim poremećajima raspoloženja, a to su: sniženo raspoloženje, gubitak energije i umor, a u osoba se mogu pojaviti i druga obilježja, kao što su veća potreba za ugljikohidratima te osjećaj pospanosti.
Razlog nepoznat
– Uzroci sezonskog afektivnog poremećaja nisu u potpunosti razjašnjeni, a smatra se da jedan od njih leži u promjeni lučenja melatonina i seratonina, odnosno hormona koji se luči tijekom noći i jednog od hormona sreće. Specifično je još da je uglavnom vezan uz jesenske i zimske mjesece. Podaci govore da i 10 do 20% ponavljanih depresivnih epizoda također ima sezonski karakter – objašnjava Ivana Mrgan, prof. psihologije i bihevioralno-kognitivna terapeutkinja iz centra Apsiha.
Napominje kako na promjenu hormona utjecaj ima pomicanje sata, duljih noći i slabije izloženosti sunčevoj svjetlosti. – Na to ukazuju i različiti podaci vezano uz pojavnost ovih teškoća - što ste dalje od ekvatora čestina se povećava s tim da se pojavnost kreće od 1 do 9 posto – ističe psihologinja.
Problemi i s težinom
Uz navedene simptome, osoba oboljela od SAP-a često je razdražljiva, tjeskobnog raspoloženja te njena tjelesna težina često varira. Posljedično, dolazi do pada libida, kroničnog umora te teškoća u radu, kao i teškoća u društvenom okruženju. Ivana Mrgan vjeruje i kako su osobe sklone depresivnom raspoloženju sklonije podleći predblagdanskoj depresiji.
– U to vrijeme se posebno proklamiraju sreća, obilje, zajedništvo i hedonizam u različitim oblicima što je toliko u neskladu sa raspoloženjem osobe koja ima depresiju da često to još više gura pojedince u bezvoljnost, izolaciju i potištenost, a često se javlja i krivnja jer ne mogu sudjelovati u svemu tome.
U blagdansko vrijeme, nažalost, raste broj psihijatrijskih intervencija i samoubojstava – ističe psihologinja. Isto tako, osobe koje su jako usmjerene na posao često ne znaju što bi s viškom vremena koji imaju u to doba i postanu iritabilne i, općenito, lošijeg raspoloženja.
– Kod osamljenih osoba ili osoba koje su nekoga izgubile još se više potenciraju neželjene emocije jer ih blagdani podsjećaju na ono što su sve izgubile ili nikada nisu imale. Osobe koje financijski lošije stoje ne mogu sebi niti bližnjima priuštiti ono što bi htjele što može izazvati frustraciju i tugu. Uz to, za blagdane se često promijene navike spavanja i hranjenja, kraće spavamo, manje se krećemo, konzumiramo masniju hranu i više alkoholnih pića nego inače što može negativno utjecati na opće stanje organizma. Sve navedeno, paradoksalno, zapravo doprinosi razvoju depresivnog raspoloženja – zaključuje Ivana Mrgan.
Jedino alkoholom. Kada mi dodje stanje na kraju godine ne znam sto mi moze pomoci da se nosim sa time... I onda mi dodje dijete sa svojim zeljama, dodje mi da nadjem negdje ak-47 i pocastim politicare koji su nas tu doveli, ali za vrijeme Bozica oni uzivaju u svojim enormnim primanjima i zaboli ih za nas...