Skriveni dragulj

U srcu Solina: Oaza mira i tišine na rijeci Jadro kojom plivaju patke

Foto: Marina Borovac
Gosip otok, Solin (1)
Foto: Marina Borovac
Gosip otok, Solin (1)
Foto: Marina Borovac
Gosip otok, Solin (1)
Foto: Marina Borovac
Gosip otok, Solin (1)
02.08.2013.
u 18:00
Gospin otok posljednje je počivalište kraljice Jelene koja je tu dala sagraditi crkvu Blažene Djevice Marije u kojoj su se krunili hrvatski kraljevi te odmah uz nju crkvu svetog Stjepana u kojoj su kraljevi pokapani.
Pogledaj originalni članak

Bilo je teško povjerovati da na samo desetak minuta vožnje od gradske vreve Splita postoji jedinstvena oaza mira i tišine. A postoji. Zelenilom je to opasan Gospin otok kojim protječe rijeka Jadro. Nalazi se u središtu Solina pa tu rijeku zovu još i Solinskom rikom. U njezinu gornjem toku ihtiološki je rezervat koji se proteže na nešto manje od 80 tisuća četvornih metara. Rijekom Jadro plove patke, a cvijeće posađeno na otoku mami mirisima. Dok hodamo šetnicom uz rijeku nailazimo samo na domaće ljude, obitelji u šetnji s djecom koja zelenim površinama bezbrižno trčkaraju. U tom najstarijem marijanskom svetištu prije pet godina papa Ivan Pavao II. susreo se s hrvatskom mladeži.

Gospin otok posljednje je počivalište kraljice Jelene koja je tu dala sagraditi crkvu Blažene Djevice Marije u kojoj su se krunili hrvatski kraljevi te odmah uz nju crkvu svetog Stjepana u kojoj su kraljevi pokapani.

Kraljičin je grob otkrio don Frane Bulić i iz komadića razbijenog sarkofaga uspio restaurirati dobar dio teksta Jelenina nadgrobnog natpisa. Bihać – hrvatsko društvo za istraživanje domaće povijesti, 1808. godine postavilo je tu kraljici grobnu ploču na kojoj je uklesano da je ona bila žena kralja Mihajla Krešimira i majka kralja Stjepana Držislava iz dinastije Trpimirovića te zaštitnica udovica.

Spomenuto društvo osnovao je don Bulić kojemu je na Gospinu otoku podignut spomenik.

Važnih, a široj javnosti nepoznatih lokaliteta na širem splitskom području ima podosta. U Solinu svakako još treba spomenuti Rižinice gdje je knez Trpimir uz potok svetog Ilije podigao baziliku. Dva kilometra dalje ostaci su šuplje crkve u kojoj je Zvonimir okrunjen za kralja...

Iznimno važna su i nalazišta na području Kaštela, Tako je u zaleđu pronađena Mujina pećina, jedno od zadnjih staništa neandertalaca u Europi. U špilji je pronađeno kameno oruđe staro najmanje 50 tisuća godina. “Kaštelanski neandertalac” živio je prije 45 tisuća godina. U starohrvatskom selu Radunu, sagrađenom na padinama Kozjaka ponad Kaštel Starog, očuvana je crkvica sv. Jurja od Raduna. Tu su i bazilika svete Marte i crkva svetog Jurja na Putalju, koje su važne jer su u njima pronađene vladarske isprave u kojima se prvi put spominje Hrvatska.

Ako se u Splitu zadržavate dulje i želite vidjeti nešto drukčije, ovo su samo neka od mjesta koja vrijedi posjetiti.

>>Vrulja puna tajni: Čarobnu pjenu stvaraju brojni izvori slatke vode

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.