Rezistencija na antibiotike - stvaran problem
Medicinu 20. stoljeća nedvojbeno je obilježilo otkriće antibiotika. Ova velika skupina lijekova produžila je život ljudima na našem planetu i učinila mnoge smrtonosne bolesti izlječivima. Međutim, raširena neracionalna upotreba antibiotika stvorila je ozbiljan problem rezistencije na antibiotike. Rezistencija znači da je bakterija razvila način da se obrani od djelovanja lijeka – postala je rezistentna/otporna – te lijek više ne djeluje na nju, a time nam lijek ne pomaže. Kako bi se spriječio razvoj rezistencije, osobito je važno pridržavati se doziranja, intervala uzimanja i duljine liječenja pri korištenju antibiotske terapije.
Antibiotici se mogu davati oralno i parenteralno. Najčešći su oralni oblici, dok je parenteralna primjena nekih antibiotika neizbježna zbog nestabilnosti lijeka i/ili slabe resorpcije. Kad je riječ o djeci, bakterijske infekcije liječe se antibioticima u svim starosnim dobima, pa i kod novorođenčadi.
Što je važno znati kod primjene antibiotika?
Vrlo često je primjena antibiotika kod većine virusnih infekcija neopravdana i jedan je od razloga sve veće otpornosti mikroorganizama na djelovanje antibiotika. Kada se donosi odluka o tome koji antibiotik koristiti za određenu infekciju, potrebno je znati na koji je antibiotik osjetljiva bakterija uzročnik infekcije, što se utvrđuje antibiogramom. Također je važno da se antibiotik primjenjuje u odgovarajućoj terapijskoj dozi. Osim toga, treba imati na umu da primjena antibiotika može dovesti do nuspojava koje smanjuju učinkovitost terapije. Najčešće se javlja proljev, što odgovara pojavnosti tri ili više tekućih i/ili kašastih stolica tijekom dana.
Proljev se u prosjeku javlja kod trećine osoba liječenih antibioticima.
Gotovo svaki antibiotik može uzrokovati proljev, no najčešće ga uzrokuju antibiotici koji se vrlo često propisuju, poput penicilinskih lijekova.
Važno je istaknuti da se proljev može javiti i do 8 tjedana nakon završetka antibiotske terapije. Klinička slika je raznolika- od vrlo blagog proljeva do po život opasnog. Najteži oblici proljeva nastaju kao posljedica infekcije bakterijom Clostridioides difficile. Uzrok proljeva tijekom ili nakon primjene antibiotika je poremećaj ravnoteže između "dobrih" i "loših" bakterija, na razini crijeva.
Crijevna mikroflora za svakog je pojedinca jedinstvena.
Mikroflora crijeva sastoji se od oko 100 milijardi bakterija, što je 10 puta više od broja svih stanica u našem organizmu. Većina tih bakterija su "dobre" za nas, a smanjenjem njihovog broja (npr. korištenjem antibiotika) oslobađa se prostor za naseljavanje onih patogenih ("loših") bakterija.
Svaka osoba pritom ima jedinstvenu crijevnu mikrofloru sličnu otisku prsta, koja se formira u prvih 1000 dana od začeća, a njezine uloge su brojne: pomaže probavi, sprječava nastanak infekcija, regulira upalne procese, osnažuje imunološki sustav. Ukoliko pak dođe do disbioze, može utjecati i na pojavu brojnih autoimunih, kardiovaskularnih i drugih bolesti.
Kako prevenirati pojavu proljeva uz antibiotike?
Nedavna istraživanja pokazala su da primjena specifičnih dobrih bakterija uz antibiotike smanjuje mogućnost proljeva izazvanog antibioticima. Također, ako se proljev ipak pojavi, preparati ovog tipa skraćuju trajanje proljeva i duljinu bolničkog liječenja. Stoga se preparati s dobrim bakterijama mogu koristiti za pomoć u liječenju proljeva uzrokovanog uzimanjem antibiotika.
No, vrlo je važno koje specifične sojeve primjenjujemo i u kojoj dozi. Europsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, kao i Svjetska gastroenterološka organizacija, preporučuju¹ korištenje dviju probiotičkih kultura - Saccharomyces boulardii i Lactobacillus rhamnosus GG za pomoć kod proljeva izazvanog antibioticima, dok se za liječenje Clostridioides difficile preporučuje samo S. boulardii. Saccharomyces boulardii treba primijeniti u dozi od 250-500 mg dnevno ili 5-10 milijardi dnevno, dok je optimalna doza L. rhamnosus GG 10 milijardi dnevno. Važan je faktor i trajanje primjene probiotičkih kultura. Čim nam se u rukama nađe recept za antibiotsku terapiju, treba započeti paralelno i s primjenom ciljanog probiotičkog preparata, a dodatno treba razmisliti i o značajnim benefitima dulje primjene, barem mjesec dana nakon terapije antibiotikom.
Zašto je S. boulardii jedinstven?
Zaista postoji mnogo "dobrih" bakterija i samo jedna "dobra" gljivica, a to je Saccharomyces boulardii. Ova gljivica na sebe veže veliki broj štetnih bakterija i virusa, jer ima 10 puta veću površinu od bakterija. Primjena S. boulardii s antibioticima smanjuje rizik od antibiotske dijareje za oko 60%. S. boulardii je jedino rješenje koje sprječava infekciju Clostridioides difficile, te smanjuje rizik od njezine pojave za čak 75% jer izravno veže štetne uzročnike koje proizvodi Clostridioides difficile.
Primjena S. boulardii je prvi izbor kod proljeva uzrokovanog antibioticima, jer je kao gljivica otporna na djelovanje antibiotika, pa se može uzimati istovremeno s njom, što nije slučaj s bakterijama. Osim pogodnosti koju pruža, važno je istaknuti da ne postoji mogućnost razvoja rezistencije na primijenjeni antibiotik.
U svrhu što učinkovitije terapije i zaštite od mogućih nuspojava antibiotika, Bulardi® i Bulardi® 500 se nameću kao logično rješenje. Bulardi® i Bulardi®500 sadrže žive mikroorganizme koji su osjetljivi na vanjske okolišne faktore pa im je potrebna dodatna zaštita. Posebno @TECH pakiranje u obliku vrećice s inertnim plinom štiti S.boulardii od ekstremnih uvjeta okoline te jamči učinkovitost preparata do kraja roka trajanja.
Više informacija potražite na https://abela.hr/, a proizvode možete pronaći u ljekarnama ili specijaliziranim prodavaonicama.