Velika Ludina je mala općina na granici Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Pedesetak kilometara od Zagreba, a 20-ak od Siska, Kutine i Bjelovara, uz rub Moslavačke gore i Lonjskog polja te u blizini pruge i autoceste – mjesto je dostupno svima za uživanje u prirodnim ljepotama ovog dijela Moslavine.
– Do prije 10 godina nismo imali gotovo nikakvog turističkog sadržaja, no sad je drukčija slika. Privatnici su se investicijama pobrinuli za to da se na području Velike Ludine može objedovati, prenoćiti, provesti lijepo slobodno vrijeme. A iz Zagreba je do nas 45 minuta vožnje – kazuje načelnik Velike Ludine Dražen Pavlović.
– Polako razvijamo turizam i mislimo da će nam on u budućnosti biti važan segment, uz voćarstvo možda i najvažniji – dodaje načelnik.
Manifestacija Jabuka crvenika
A voćarstvo je na području Velike Ludine iznimno bitno. Sjeverni dio općine je uz obronke Moslavačke gore, a to područje pokazalo se idealnim za uzgoj jabuka pa je u kraju oko Velike Ludine danas najveća koncentracija plantaža jabuka u Hrvatskoj. Uzgajaju se na više od 250 hektara, a koriste se najmodernije tehnike i ne postoji iole veća tvrtka za proizvodnju voća u Hrvatskoj koja ovdje nije prisutna. Stoga ne čudi da su u Velikoj Ludini najznačajniju turističku manifestaciju posvetili upravo – jabukama.
– Kad jabuke dozrijevaju i beru se, imamo manifestaciju Jabuka crvenika. Na njoj predstavljamo stare običaje berbe, proizvode od jabuka... Aktivno sudjelujemo u brendiranju Moslavine kao regije, ali radimo i na brendiranju naše ludinske jabuke. Nakon stanke zbog korone, od ove godine nastavljamo to činiti u velikom stilu – napominje načelnik spominjući manifestaciju početka berbe jabuka u Moslavini koju tradicionalno posljednje subote u kolovozu organizira Udruga voćara i vinogradara Moslavine.
Uz najmodernije plantaže jabuka u Hrvatskoj, ovdje je sve više i plantaža jagoda.
– Kažu nam da već sada imamo više površina pod jagodama od svih drugih, a i njih ćemo nastojati brendirati, stvoriti ludinsku jagodu – dodaje Pavlović.
Te nasade jabuka i jagoda dodatno će iskoristiti uključujući ih u turističke obilaske jer postoje dijelovi općine gdje dođete, a svuda oko vas su plantaže voća dokle god pogled seže. A kad voće dozrijeva, odmah poželite ubrati koju jabuku ili jagodu.
S tom namjerom iz središta mjesta već vode pješačke i biciklističke staze, a uz Moslavačku goru i planinarske šumske staze koje vas vode i do tragova burne povijesti ovih krajeva, ostataka starih utvrda i gradova iz srednjeg vijeka od kojih su najpoznatiji Jelengrad i nešto manje očuvaniji Košutgrad.
Oko tih gradova utvrda počelo je naseljavanje ovih krajeva u 14. stoljeću, o Košutgradu postoje zapisi iz 13. stoljeća, a obje utvrde obilježila je i porodica Erdödy. Stoljećima kasnije nove temelje budućih turističkih "utvrda" ovdje ostavljaju neki drugi Moslavci.
Etnomuzej i imanje
Obitelj Kovač iz Mustafine Klade stvara veliku turističku priču nazvanu "Moslavačka dolina". Na imanju u podnožju sela grade pravi resort koji će imati bazene, sanjkalište, jezero za ribolov i kupanje te druge sadržaje. Uz etnomuzej i obiteljsko imanje dosad je sagrađeno 15 drvenih kućica za smještaj, a novac iz fondova EU odobren je i za projekt hotela, restorana i popratnih sadržaja.
– Ljudi već dolaze kako prolaze, zaviruju i raspituju se te bi htjeli ostati. Kućice ćemo uskoro pustiti u rad i nadamo se da će i gostima biti lijepo u ovom kraju kao što je i nama – rekli su Stevo i Ljiljana Kovač koji planiraju smještajne kapacitete za sto gostiju. A možda na njihovu imanju jednom zažive i toplice jer su Kovači uredili i narodu poznati izvor tople i slane vode, preostao iz Panonskog mora, iz kojeg su stanovnici nekoć dobivali i sol kad je ona bila rijetka i skupa.
Mnogo je tajni na ovom području pa stoga lokalne turističke zajednice žele Moslavinu predstaviti ljudima kao biser Hrvatske koji još nisu upoznali.