Alergije, više ili manje izražene, uzimaju danak u imunitetu bez obzira na dobnu skupinu. Iako osjetljivost na najsnažniji i najrašireniji alergen – pelud ambrozije – ne mora biti izražena do te mjere da se manifestira u obliku peludne groznice, ona može narušiti imunološki sustav.
Prehlada ili alergija?
Mnogi osjetljivost na pelud ambrozije ne prepoznaju kao alergiju, već kihanje i blago začepljen nos ujutro i predvečer pripisuju prehladama koje se javljaju s prvim padom temperature u rujnu. No, ovo su tek simptomi pada imuniteta na koje se ‘lijepe’ viroze koje inače prate ovaj dio godine. Najčešće su to kratke malaksalosti koje prati povišena temperatura te proljevi i povraćanja, ali i grlobolje te neprohodnost dišnih putova koja često prerasta u upalu sinusa, krajnika, a može se ‘spustiti’ i na pluća.
Oprezno s lijekovima
Zdravlje respiratornog sustava na prijelazu godišnjeg doba, posebno u hladnijem dijelu godine, vrlo je važno zbog prilagodbe na hladni zrak. Ako je upala liječena antibioticima, koji mnogima nisu prvi izbor, a pribjegavaju im tek kada se upala razvije, valjalo bi još dva tjedna nakon uzimanja terapije pratiti stanje i izbjegavati udisanje hladnog zraka te veće fizičke napore.
Vlaga koja je česta u jesenskim večerima može dodatno pogoršati simptome pa bi je trebalo izbjegavati baš kao i liječenje na svoju ruke te uzimanje antibiotika bez savjeta liječnika ili, što je najbolje rješenje, napravljenog antibiograma prema brisu nosa ili ždrijela. Ne izbjegavajte kontrolne preglede te ustrajte na tome da vam se ponovi bris i po potrebi izvadi krv.