– Viruje se da je ovdi u Vruji potopljeno jedno cilo selo, Pelegrin – priča Breljanin Vido Šošić dok njegovom brodicom polako plovimo duž šljunkovite plaže Punta Rata (Dugi rat), prve na kojoj se u Dalmaciji, još 1999. godine, zavijorila Plava zastava. A plaža Vrulja koju Šošić spominje zacijelo je jedna od najljepših na Jadranu. Nalazi se nedaleko od Brela, u smjeru Omiša, ispod prijevoja Dupci, do nje ne vodi ni jedna cesta, na njoj nema dodatnih sadržaja, a iznad nje su strme litice. Može se do nje doći ili pješice ili brodicom. Ispod površine mora izvori su slatke vode koji stvaraju čarobnu pjenu iznad površine. Upravo zbog tih podvodnih izvora slatke vode znatna je razlika u temperaturi mora. Zaronite li dublje od metar, metar i pol, dodatno ćete se osvježiti. I te kako. Sve su plaže u Brelima, razvučenim na oko šest kilometara, prekrasne. Mnoštvo je tu malih plažica pa za sve goste ima dovoljno mjesta. Ponuđači popratnih sadržaja na plaži mudro su raspoređeni pa tu nema “sudara” interesa iznajmljivača.
– Pogledaj, ovdi je more duboko 67 metara, a samo smo 20 metara od obale – pokazuje Šošić na zaslonu sonara svoje brodice.
Podmorje je bogato ribom, ima tu gofova, cipla, plave ribe... Negdje pri kraju Punta Rate Šošić je potopio barku pa gosti koje vodi u obilazak brodicom sa staklenim dnom ostanu zadivljeni kada je ugledaju. Posebno su dojmljive noćne vožnje kada jakim reflektorima osvijetli dno mora i život u njemu.
Nedaleko od potopljene brodice nalazi se stijena u moru iz koje su izrasli borovi, simbol Brela, kojeg još nazivaju i otokom ljubavi.
No, da turistička ponuda Brela ne bi ostala samo na konceptu iz šezdesetih godina, kada su se gostima nudili isključivo more, sunce i plaže, brine se skupina mladih kreativaca. Oni su arhitekti, dizajneri, povjesničari umjetnosti... Ove godine organizirali su prvu u nizu interdisciplinarnih radionica, u kamenoj kući akademske kiparice Ivanke Filipović sagrađenoj još 1891. godine u povijesnoj jezgri Stare Soline.
– Želimo Brelima omogućiti nešto drugo – pričaju Stipe Filipović, Mirna Ivić i Tin Hršak dok koračamo izložbenim prostorom gdje su nakon dovršene radionice, u kojoj je sudjelovalo tridesetak ljudi, pokazali svoje viđenje Brela u budućnosti. Osmislili su oni, između ostalog, šetnicu uronjenu u more oko simbola Brela.
Cilj radionice bio je, objašnjavaju, da se kroz zajednički i pojedinačni kreativni rad osmisle i pokrenu procesi koji će odgovoriti na potrebe kreiranja novih prostornih vrijednosti.
– Sva su rješenja tu, nadohvat ruke, samo se treba osvrnuti oko sebe – kaže Tin Hršak.
Bilo je i vrijeme, jer Brela žive na uspjesima stare slave. Istina, jako dobro, ali do kada?
vrulja najljepša priroda u cijeloj europi prekrasne plaže uvale, more čisto.