Grljenje stvara kemijske reakcije u tijelu koje utječu na povećanu bliskost s partnerima, prijateljima, djecom... No ne i kad se grlimo sa strancima.
- Pozitivan uticaj se javlja samo kod osoba koje vjeruju jedna drugoj i u slučaju kad su osjećaji obostrani. Ako se osobe ne poznaju ili netko ne želi zagrljaj tada nema utjecaja, čak suprotno - izaziva se stres i izlučuje hormon stresa kortizol - tvrdi neuropsihijatar Jürgen Sandkühler s medicinskog sveučilišta u Beču i dodaje da je danas svatko upoznat s tim osjećajem iz svakodnevnog života kada, primjerice, netko stoji preblizu nas bez ikakvog razloga i tako ulazi u naš životni prostor. Takvo se ponašanje više doživljava kao uznemirujuće ili prijeteće. Dakle, grlite li osobu koju ne poznajete ono može imati suprotan efekt pa vam zagrljaj neće pružiti "utjehu" već povećati stres.
Ipak, dodir je sastavni dio svakog odnosa i osim što potiče stvaranje hormona ljubavi oksitocina, grljenje snižava krvni tlak, smanjuje stres, nervozu, a povećava i pamćenje. Zagrljaj također može "omekšati" osobnost, a oni koji češće grle voljene osobe s vremenom postaju empatičniji i suosjećajniji, piše Medical Daily.