Dugotrajno sjedenje u zatvorenim klimatiziranim prostorima, cjelodnevni rad ispred ekrana i elektromagnetska zračenja, svakodnevica pritisnuta rokovima... Takav način života sve češće ostavlja posljedice na koži i očima. Konjunktivitis, siva mrena i očni tlak dijelom se pripisuju stresu, a danas su najčešća oboljenja. I dermatolozi upozoravaju da su brojni osipi koji pogađaju najmlađe, atopijski dermatitis, herpes, također rezultat djelovanja stresa.
– Stres je normalan fiziološki odgovor u zaštiti organizma. Pomaže nam da ostanemo usredotočeni, energični i spremni za povećani napor. Nakon određenog vremena prestaje biti koristan i prouzročuje znatno oštećenje zdravlja, raspoloženja, produktivnosti, međuljudskih odnosa i kvalitete života. Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Kronični stres oštećuje gotovo svaki organ – objašnjava dr. Ivana Manola, specijalistica dermatologije i venerologije. Zbog povećanog stresa nastaju virusne i bakterijske infekcije kože, psorijaza, ekcemi. Ako stres dulje traje, dulji je i „popis" mogućih oboljenja, od ispadanja kose, kronične urtikarije, vitiliga do lupusa.
Djeca s atopijskim dermatitisom podložnija su pogoršanjima zdravlja zbog stresa
– U stanjima kroničnog stresa znatno se remeti ravnoteža spolnih hormona. To je razlog zbog kojeg kosa pojačano ispada – objašnjava dr. Manola. Stres smanjuje imunitet i organizam je osjetljiviji pa se osim novih oboljenja redovito pogoršavaju već postojeća stanja bolesti.
– Atopijski dermatitis i urtikarija česti su zdravstveni problemi i među najmlađima, a uzrok tih poremećaja rijetko se utvrdi. Nagađa se o tome je li riječ o reakciji potaknutoj hranom, lijekovima, različitim okolišnim uvjetima, no stres nesumnjivo ima veliku ulogu. Čak 81 posto pacijenata s atopijskim dermatitisom, genetskim oblikom ekcema, krive stres kao glavni okidač pogoršanja bolesti. Djeca s atopijskim dermatitisom podložnija su pogoršanjima bolesti koje je potaknuo stres. I urtikarija nepoznata uzroka najčešće je rezultat stresa – objašnjava dr. Manola.
Posljednjih godina liječnici su utvrdili i porast nekih očnih oboljenja. Prof. dr. Josip Pavan, pročelnik Zavoda za očne bolesti KB-a Dubrava, naglašava da su danas najčešće očne bolesti konjunktivitis, siva mrena i očni tlak.
Sve više ljudi ima mrenu, ali to se pripisuje i duljem životu i ranijem dijagnosticiranju
– Pojava mrene češća je nego prije, no ljudi dulje žive, bolest se ranije dijagnosticira i bolje se liječi. Slični su razlozi i za češće otkrivanje glaukoma, znatno ozbiljnije bolesti s teškim posljedicama koje mogu dovesti do potpune sljepoće – objašnjava prof. Pavan. Pacijenti se najčešće žale na osjećaj pijeska u očima, suhoću i svrbež, što su znakovi suhoće spojnice. Simptomi su to koji posebice pogađaju upravo one koji rade za računalom i borave u prostorima s klimatizacijom. Prema savjetu prof. Pavana moguće je riješiti se tih poteškoća ukapavanjem umjetnih suza više puta na dan. Osim toga, treba se pravilno koristiti ekranima svih aparata, od računala do mobitela.
Zato se Hrvati na ulici češkaju i popiju godišnje depresiva za 55 milijuna kuna