Stalna gužva u prometu ono je što karakterizira mnoge gradove. A kako ljetni mjeseci pristižu, užurbanost vašeg susjedstva vjerojatno će doprijeti kroz vaše prozore, širom otvorene da rashlade vaš dom. Ali, istraživanja sugeriraju da bi se zbog tih zvukova mogli razboljeti, piše The Sun.
Zagađenje bukom povezano je sa stanjima opasnim po život, uključujući kardiovaskularne probleme, dijabetes tipa 2 i demenciju. Charlotte Clark, profesorica epidemiologije na Sveučilištu St George u Londonu, kaže: ‘Mnogi od nas ne misle da je buka štetna, ali ona ima ogroman utjecaj na zdravlje stanovništva. Procjenjuje se da ona uzrokuje 6000 novih slučajeva srčanih bolesti godišnje i 1000 preuranjenih smrti’.
Mnoge studije povezuju loše zdravlje i zagađenje bukom s poremećajem sna. Profesorica Clark kaže: ‘Vaše uši slušaju čak i kad spavate i ako postoji glasna buka, mogla bi vas probuditi ili pogoršati kvalitetu vašeg sna. To znači da spavate manje duboko, što nije dobro za vaše zdravlje i povezano je s mnogim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca, pretilost i probleme mentalnog zdravlja’. Evo što bi sve glasni zvukovi mogli učiniti vašem tijelu:
Gubitak sluha: Milijuni odraslih osoba su gluhi, imaju gubitak sluha ili tinitus. Za mnoštvo njih, gubitak sluha je toliko ozbiljan da ne mogu čuti većinu konverzacijskog govora. Izloženost glasnoj buci drugi je najveći uzrok gubitka sluha nakon starenja, a učinke možda nećete ni primijetiti godinama nakon što ste prvi put bili izloženi. Profesorica Clark kaže: ‘Oštećenja se događaju tijekom cijelog života. I moguće je da bi vaš sluh mogao biti oštećen samo jednim slučajem glasne buke’.
Bolest srca: Bolest srca glavni je uzrok smrti diljem svijeta, a zagađenje bukom moglo bi biti temeljni pokretač. Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu otkrili su da ljudi koji žive blizu Heathrow aerodroma imaju veću vjerojatnost da budu primljeni u bolnicu zbog problema sa srcem. Smatra se da buka - čak i tijekom noći - može povećati razinu stresa, što utječe na srce. Profesorica Clark objašnjava: ‘Ako se nešto bučno dogodi dok spavate, dolazi do promjena krvnog tlaka i ubrzava vam se broj otkucaja srca. Za nekoga tko živi uz prometnu cestu 10 do 20 godina, utjecaj može biti ozbiljan’.
Problemi s pamćenjem: Godine 2021., danska studija objavljena u medicinskom časopisu The BMJ otkrila je da ljudi izloženi glasnoj buci prometa imaju 27 posto veći rizik od Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije. Profesor Clark kaže: ‘Glasna buka sužava krvne žile u mozgu, za što znamo da je faktor rizika za demenciju. Također počinjemo postavljati hipoteze može li buka uzrokovati upalu u tijelu i dovesti do oksidativnog stresa, što su također čimbenici rizika za demenciju’. Gubitak sluha također je povezan s demencijom.
Dijabetes: Istraživanja pokazuju da zagađenje bukom također može biti uključeno u razvoj dijabetesa tipa 2, čiji glavni uzroci uključuju prekomjernu težinu, dob i etničku pripadnost. Pregled istraživanja iz 2015. kaže da ljudi izloženi više od 60 decibela imaju 22 posto veći rizik od dijabetesa tipa 2. Studije na miševima također su otkrile da kronična izloženost buci može dovesti do inzulinske rezistencije, preteče ili uzroka dijabetesa tipa 2.
Pretilost: Stalna izloženost glasnoj buci nije dobra ni za vaš struk. Zajednička studija Sveučilišta Oxford i Sveučilišta Leicester otkrila je vezu između onih koji žive u područjima s velikom prometnom bukom i pretilosti. Ljudi koji žive u blizini prometne ceste ili autoceste vjerojatnije će imati veći opseg struka i viši BMI. Profesorica Clark kaže: ‘Neželjena buka može utjecati na kvalitetu života i poremetiti san. To može povećati razinu stresa, a to zauzvrat može dovesti do debljanja’. Dokazano je da nedostatak sna povećava broj kalorija koje osoba pojede sljedeći dan.
Mentalno zdravlje: Neželjena buka također može povećati rizik od psihičkih problema. Pregled deset studija iz 2019. otkrio je četiri posto veće šanse za depresiju i 12 posto anksioznosti po 10 dB povećanja buke cestovnog prometa. Profesorica Clark kaže: ‘Znamo da je izloženost buci zrakoplova, cesta i željeznice povezana s višim razinama depresije i anksioznosti. Ponekad nekome buka može biti posebno uznemirujuća. Ako vas živcira buka, to je odgovor na stres i vaše tijelo počinje otpuštati hormone stresa. To dovodi do lošeg mentalnog zdravlja’.
Iako ne možemo uvijek kontrolirati buku oko sebe, možemo poduzeti korake kako bismo spriječili da nam škodi. Stručnjaci se općenito slažu da se šteta počinje događati pri zvukovima od 85 dB i više, tijekom razdoblja od osam sati. Ta razina buke jednaka je zvonjavi telefona ili radu procesora hrane.
Franki Oliver, voditelj audiologije za RNID, nacionalnu dobrotvornu udrugu za gubitak sluha, kaže: ‘Dok dođete do 100 dB – što je vrlo uobičajeno na mnogim mjestima s glazbom uživo ili noćnim klubovima – vrijeme izloženosti prije nego što dođe do oštećenja je samo 15 minuta. U stvarnoj životnoj situaciji trebali biste moći razgovarati s nekim tko je udaljen dva metra, a da ne morate vikati zbog pozadinske buke. Ako vas se ne čuje, razina buke može biti opasna. Ako provodite puno vremena u ovakvim okruženjima, uzmite redovite pauze, na primjer pet minuta svakih sat vremena. Ako idete na puno koncerata, razmislite o nošenju čepića za uši i pokušajte izbjeći stajanje tik do zvučnika. Ne postoji lijek za gubitak sluha izazvan bukom pa je jako važno poduzeti korake za smanjenje rizika’.