Znanstvenici koji se bave proučavanjem Alzheimerove bolesti predložili su radikalnu promjenu u načinu na koji se utvrđuje njezino postojanje, a to je fokusiranje na biološke promjene u tijelu umjesto na kliničke simptome poput gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja.
Udruga za borbu protiv Alzheimerove bolesti i američki Državni institut za gerijatriju su izvijestili da će nove smjerice istraživanja znanstvenicima omogućiti korištenje zajedničkog jezika kojim će u istraživačkom dijelu posla moći opisati bolest. On će se temeljiti na mjerljivim promjenama na mozgu koje Alzheimer razlikuju od ostalih uzroka demencije.
"Termin Alzheimerova bolest i demencija neupućeni smatraju sinonimima, no oni to nisu", kaže dr. Clifford Jack iz Klinike Mayo koji je sudjelovao u izradi smjernica objavljenih u časopisu Alhzeier's&Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association.
Predložene izmjene temelje se na smjernicama što su ih početkom godine najavili američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) i European Medicines Agency kako bi potaknuli testiranje novih lijekova za ovu bolest koji se temelje na biomarkerima umjesto na kliničkim simptomima.
Ovaj će potez tvrtkama omogućiti testiranje lijekova na pacijentima prije pojave simptoma, nudeći i bolje izglede za intervenciju prije nego što bolest uništi previše moždanih stanica.
U skladu s predloženim istraživačkim smjernicama glavna obilježja Alzheimerove bolesti temeljit će se na trima faktorima: dokazu o postojanju dvaju abnormalnih proteina koji se povezuju s Alzheimerom - beta amiloidnim i tau proteinom te na dokazu o neurodegenerativnim promjenama u mozgu ili na smrti živčanih stanica. Sve je moguće dokazati analizom uzoraka uzetih iz likvora, odnosno moždane tekućine. Istodobno će se koristiti biomarkeri i sustav ocjenjivanja kognitivnih oštećenja i poremećaja.
Pogledajte i video Dermatloginja otkriva kako prepoznati opasne madeže
Znanstvenici se nadaju da će nov način profiliranja bolesti znanstvenicima pomoći da na kvalitetniji način odaberu pacijente na kojima će testirati nove načine liječenja, što bi moglo uvelike pomoći farmaceutskim tvrtkama u potrazi za što učinkovitijim lijekom.
Dosadašnji eksperimentalni lijekovi za borbu protiv Alzheimerove bolesti nisu bili pretjerano uspješni. Oko stotinjak pokušaja bilo je neuspješno, među njima i zadnji Merckov lijek. Farmaceutski div Pfizer u siječnju je objavio da prestaje s daljnjim istraživanjima na ovom području.
Većina lijekova na kojima se radilo fokusirala se na uklanjanje beta amiloida iz mozga, a nedavne su studije pokazale da u mozgu oko 30 posto osoba koje su sudjelovale u kliničkim istraživanjima za pronalazak lijeka protiv Alzheimera, nije bilo beta amiloida.
Dr. Jack kaže da će se zahvaljujući novim smjernicama Alzheimerova bolest moći uspješnije povezati s ostalim bolestima, poput hipertenzije i dijabetesa te će znanstvenicima omogućiti proučavanje temeljnih promjena koje dovode do razvoja Alzheimerove bolesti.
Riječ je o progresivnoj bolesti mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnost rasuđivanja i promjene osobnosti. Najčešći je uzrok pojave demencije (gubitka pamćenja) te obuhvaća više od 65 posto staračkih demencija. Bolest se najčešće razvija nakon šezdesete godine života i zahvaća oko 30 posto osoba starijih od 85 godina.