Unatoč povremenim naletima jakog sunca i termometrima u kojima bi živa već u utorak trebala prijeći 30°C, ljeto još nije službeno počelo. Prvim danom ljeta službeno se smatra dan ljetnog solsticija, koji pada između 20. lipnja i 23. lipnja, a ove će godine ljeto početi u srijedu 21. lipnja, a traje do subote, 23. rujna. Kako se Zemlja okreće oko Sunca i oko svoje osi, njen položaj u određenom trenutku u odnosu na sunce definira godišnje doba, a ljetni solsticij se događa kada Sunce dosegne najveću i najsjeverniju točku na nebu. Tada je na sjevernoj Zemljinoj polutki dan najdulji, a na južnoj Zemljinoj polutki je dan najkraći i počinje zima. Inače, i gregorijanski je kalendar također odgovoran za različite dane početka ljeta; budući da po njemu godina otprilike traje 365, 242199 dana, svake četiri godine dogodi se prijestupna godina koja poremeti početak ljeta.
Ljeto 2023. počinje 21. lipnja. Meteorološki gledano, ljeto prema temperaturi počinje tri tjedna ranije, početkom lipnja, pa se tri ljetna mjeseca smatraju lipanj, srpanj i kolovoz, iako kalendarski veći dio rujna nego lipnja pripada ljetnom godišnjem dobu. I dok se mnogi zalažu kako bi zapita godišnja doba i trebalo računati prema vremenskim prilikama i postići da se poklapaju točno s mjesecima, za sada se još uvijek službeno godišnja doba računaju astronomski, prema zimskom i ljetnom solsticiju i ekvinociju.
Ipak, za meteorologe ljeto je već počelo, a stranica Met Office objašnjava da se 'meteorološke sezone' sastoje se od podjele godišnjih doba u četiri razdoblja od kojih svako ima po tri mjeseca. "Ta su godišnja doba podijeljena kako bi se podudarala s našim gregorijanskim kalendarom, što meteorološkim promatranjima i predviđanjima olakšava usporedbu sezonskih i mjesečnih statistika. Dakle, meteorološki početak ljeta je 1. lipnja i fiksni je svake godine, a ljetni mjeseci su lipanj, srpanj i kolovoz.
Koji je najduži dan u 2023. godini? Osim što na taj dan službeno počinje ljeto, 21. lipnja je i najduži dan u godini, odnosno dan s najviše sunčeve svjetlosti jer sunčeve zrake padaju na zemlju pod direktnim kutom i uzrokuju zatopljenje koje mi nazivamo ljetom. Najveće zabilježene vrućine u Europi su bile u ljeto 2003. godine kada je toplinski val na kontinentu bio tako snažan da je prouzročio smrt 70 tisuća ljudi. Najhladnije ljeto u Hrvatskoj u posljednjih deset, kako piše meteorolog Zoran Vakula u svom Meteo kutku, bilo je 2014. godine kada nije bilo dugotrajnih vrućih razdoblja.
U prošlosti, prvi dan ljeta slavio se na razne načine. Kelti i Slaveni prve dane ljeta slavili su velikim vatrama, ali i plesom kako bi pomogli povećati sunčevu energiju. Danas se prvi dan ljeta gotovo nigdje ne slavi. Jedno od najpopularnijih slavlja je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se tisuće ljudi okuplja oko Stonehengea te očekuje prvo svitanje ljetnog dana.
Spremate se za ljetovanje? Evo kako izabrati pravu kremu sa SPF faktorom