Miks bakterija od osobe do osobe je jedinstven baš kao i otisak prsta. Mali dio je štetnih bakterija, no od njih se razbolijevamo samo ako se naruši njihov \"sastav\".
U ljudskom tijelu postoji tri puta više baketerija nego stanica, poručuju znanstvenici sa sveučilišta Hampton, što znači da je 90 posto ljudskog tijela \"pokriveno\" - bakkterijama. Da, u tijelu ima oko 100 trilijuna bakterija koje teže čak dva kilograma i većinom rade za našu dobrobit. Njihove kolonije žive u ustima, na našoj koži, u crijevima (čak 95 posto), a štite nas od infekcija, čiste kožu, sprečavaju moždani udar... No naravno, dođe li do neravnoteže, mogu nam itekako naštetiti.
Zanimljiva je činjenica da ljudi koji imaju problema sa srcem i arterosklerozu imaju drugačijiu vrstu bakterija od \"zdravih\" ljudi.
Bakterije utječu na raspoloženje?
U jednom istraživanju na miševima, znanstvenici su otkrili da bakterija laktobacil potiče mozak na proizvodnju kemikalije koja ima smirujući učinak.
Bakterije su kožni zaštitnik
Bakterije koje nalazimo na koži imaju posebnu ulogu jer je štite od vanjskih utjecaja. Stoga idući puta kada perete ruke, i još koristite antibakterijski sapun razmislite dva puta - učestalo pranje isušuje kožu jer uklanja upravo korisne bakterije koje mogu spriječiti brojne kožne bolesti, poput dermatitisa.
Poljupcem se izmijene milijuni bakterija
Možda zamišljanje izmjena bakterija nije najljepši prizor, ali ona je zdrava za naš imunosni sistem koji se tako jača. I, živite li s nekime vjerojatno u crijevima imate sličan miks bakterija.
Crijevne bakterije su opasne u neravnoteži
Dijabetes, kolitis, pretilsot, astma, Crohnova bolest i multipla skleroza u nekim su istraživanjima povezane s neravnotežom u crijevnoj flori.
Da bakterije čine razliku u organizmu govori i činjenica da su kod mršavih ljudi u crijevima pronađene bakterije mnogo učinkovitije u razgradnji hrane nego kod ljudi s povišenom težinom, piše Daily Mail.