Uvriježeno je mišljenje da starenje vodi u depresiju, anksioznost i žal za mladošću. Kriza srednjih godina jedna je od faza starenja u kojoj će pojedinci imati snažnu potrebu ponovo se osjetiti mladima jer postaju svjesni da su već proživjeli više od pola svog života.
No, emocionalni nemir koji neki ljudi osjećaju ulaskom u srednje godine ne znači uvijek tektonske promjene u životu koje dovode do žala za mladošću. Štoviše, ulazak u srednju dob može biti pozitivan period u našim životima.
Postoji li uopće kriza srednjih godina?
Ono što sigurno znamo jest da kroz nju ne prolaze svi. Znanstvena istraživanja pokazala su da se u mnogim kulturama ljudi ne susreću s ovim problemom, a neki znanstvenici vjeruju da je kriza srednjih godina društvena konstrukcija. Uvriježeno je vjerovanje da čovjek mora u četrdesetima proći kroz neku vrstu krize koja će neke od nas dovesti do potpunog sloma.
U Americi je svojedobno provedeno ispitivanje kojim se željelo utvrditi koliki postotak ljudi srednjih godina prolazi kroz krizu. Otprilike 26 posto ispitanika potvrdilo je da osjećaju posljedice krize srednjih godina, neki prije navršene četrdesete godine, a neki tek poslije pedesetog rođendana. Takvi rezultati nameću pitanje radi li se ovdje o krizi srednjih godina budući da se smatra kako ona nastupa otprilike s 45 godina.
Svaki četvrti ispitanik potvrdio je da kriza nije toliko povezana uz dob koliko uz neki traumatični događaj u životu poput razvoda, gubitka voljene osobe, gubitka radnog mjesta ili preseljenja.
Znakovi emocionalne krize
Budući da se kriza srednjih godina ne može jednostavno dijagnosticirati, znanstvenicima je još teže istraživati jer se i sami ne slažu oko toga koji su sigurni znakovi ovog stanja.
Većina istraživanja ovisi o osobnom doživljaju ispitanika, a ono što jedna osoba smatra krizom srednjih godina druga neće doživjeti na isti način.
Premda se smatra da se tijekom krize srednjih godina čovjek opterećuje pitanjem svoje smrtnosti i žaljenjem za mladošću, takve misli mogu se povezati i s bilo kojom drugom krizom koju čovjek prolazi tijekom života.
Američko udruženje psihologa naglašava da se emocionalna kriza ponajprije očituje kroz vidljive promjene u ponašanju čovjeka. Neke od tih promjena mogu biti:
- zanemarivanje osobne higijene
- poremećaj spavanja
- naglo mršavljenje ili debljanje
- promjene raspoloženja koje se očituju kao nagli ispadi bijesa, osjećaj tuge ili anksioznosti
- odstupanja u svakodnevnoj rutini ili u odnosu s partnerom.
Zašto dolazi do krize srednjih godina?
Srednje godine često su obilježene promjenama u vezi ili u obiteljskim odnosima i ulogama. Netko je prisiljen brinuti o bolesnom partneru dok se drugi suočavaju s osamostaljivanjem odrasle djece ili promjenama kroz koje prolaze tinejdžeri u obitelji.
Drugim ljudima srednja dob vrijeme je koje provedu žaleći zbog krivog odabira karijere, životnog partnera ili zbog života o kojem su sanjali, a nikad ga nisu živjeli. Neki među nama suoče se s bolešću ili se ne mogu pomiriti s padom tjelesnih sposobnosti.
Osobe koje imaju naviku u životu si postavljati ciljeve tijekom srednjih godina manje će razmišljati o prošlim vremenima i posvetiti se budućnosti. Zadat će si još više ciljeve koje će pokušati dostići u zrelim godinama svog života.
Pomanjkanje sreće u srednjim godinama
Mnoge studije pokazale su da krivulja životne sreće ima oblik slova „U“. Postupno smanjenje ovog osjećaja započinje tijekom kasnih tinejdžerskih godina i nastavlja se dok pojedinac ne zagazi u četrdesete. Sreća se počinje ponovo povećavati u pedesetim godinama.
Rezultati istraživanja provedenog na pola milijuna Amerikanaca i Europljana potvrdili su ove tvrdnje. Pojedinci u svojim šezdesetima izvijestili su da nikad nisu bili sretniji, dok su osobe u četrdesetima naglašavale da nikad nisu bile manje sretne.
Međutim, ova krivulja u obliku slova „U“ nije univerzalno primjenjiva i uglavnom se odnosi na populaciju koja živi u visoko razvijenim i bogatim društvima.
Postupno smanjenje osjećaja sreće može objasniti zašto neki ljudi misle da se bore s krizom srednjih godina – oni su u periodu života kad osjećaju da nemaju puno razloga biti sretni.
Iako podaci pokazuju da će ljudi kasnije postati sretniji u životu, postoji opće uvjerenje da se s tim osjećajem susrećemo sve manje što smo stariji. Dakle, neki ljudi u kasnim četrdesetim godinama smatrat će da će se kvaliteta njihova života s godinama pogoršati, što može izazvati krizu srednjih godina.
Kriza srednjih godina i depresija
Neki će se ljudi u srednjim godinama boriti s depresijom koju će tumačiti kao krizu srednjih godina. Istraživanje provedeno u Americi pokazalo je da se 12,3 posto žena između 40 i 59 godina bori s depresijom. Također, postotak samoubojstava, osobito među muškarcima, najviši je u srednjim godinama. Ljudi između 45 i 54 godina skloniji su samoubojstvu više od bilo koje dobne skupine.
Prouzročuje li kriza srednjih godina depresiju ili je ona posljedica depresije? Jesu li ljudi koji boluju od depresije pogrešno to stanje protumačili kao krizu srednjih godina? I u konačnici – povećava li kriza srednjih godina rizik od samoubojstva? Na ova pitanja ne postoji samo jedan odgovor jer još uvijek ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je kriza srednjih godina neovisna o psihičkim bolestima koje se mogu pojaviti bilo kada u životu.
Kada potražiti pomoć?
Srednje godine mogu donijeti i pozitivne promjene koje ne zahtijevaju stručnu pomoć. Možda ste se okrenuli duhovnom životu ili ste počeli volontirati da biste svome životu dali dublji smisao. No stvari mogu poći i u suprotnom smjeru. Osjetite li bilo kakve psihičke poteškoće, tijekom srednjih godina nemojte ih zanemariti i pripisati krizi srednjih godina nego se prema njima postavite kao i prema svim zdravstvenim poteškoćama.
Odlučite li se u srednjim godinama za veliku životnu promjenu, poput razvoda, promjene karijere ili preseljenja, dobar početak bio bi da razgovarate sa stručnjakom prije nego što napravite prve korake u tom smjeru.
Dajte radije o Severini i ives Celzijus. To vam bolje ide