Je li moguće pronaći smisao života ili se smisao pojavi sam od sebe u određenim životnim razdobljima? Kako ga uopće možemo pronaći? Znači li da ćemo biti sretniji ako pronađemo smisao?
Poznati kanadski klinički psiholog, profesor psihologije na Sveučilištu u Torontu i autor svjetskog bestselera 12 pravila za život, Jordan B. Peterson, ističe sljedeće: „Smisao je put, staza izobilna života, mjesto u kojemu boravite onda kada ste vođeni ljubavlju, kada govorite istinu i kada ničemu ne dajete prednost pred time, pa tako ni onome što želite ili što biste mogli poželjeti.“ Više o važnosti smisla i njegovoj psihološkoj pozadini pročitajte u nastavku članka.
Smisao života u psihološkim istraživanjima
Postojanje smisla u životu povezano je s manjim rizikom od smrti, a to je znanstveno potvrdilo istraživanje objavljeno 2019. godine na mrežnim stranicama JAMA Network Open. Istraživanje je obuhvatilo gotovo 7000 ljudi, a uključivalo je procjenu psihološkog blagostanja ljudi putem upitnika od sedam čestica koje su procjenjivale životnu svrhu. Istraživači su zaključili da su smisao i svrha u životu povezani sa smanjenom smrtnošću te da općenito utječu na bolje zdravstveno stanje.
Važno je spomenuti i da studija ukazuje na snažnu povezanost smisla i zdravlja, ali ne i uzročno-posljedični odnos. Nadalje, osobe koje su izvijestile da osjećaju smisao u vlastitom životu također su imale niži rizik od razvoda, veću povezanost s prijateljima, angažman u društvenim i kulturnim aktivnostima, niži rizik od nastajanja kroničnih bolesti i pojave depresije te sklonost prihvaćanju pozitivnog zdravstvenog ponašanja (npr. tjelovježba, zdrava prehrana itd.).
Ovo je samo jedno od mnogobrojnih istraživanja o smislu života, a čini se da je zaključak kod većine istraživanja taj da postoji pozitivna povezanost između osjećaja smisla, zdravstvenih dobrobiti i opće kvalitete života.
„Tajna ljudskog bića nije samo u življenju, nego u tome zašto živjeti.“ (F. M. Dostojevski)
Glavni predstavnici pozitivne psihologije na temelju dosadašnjih dokaza objašnjavaju smisao i značenje života kao kamen temeljac sreće i dobro proživljenog života. Smisao otvara mogućnosti. Te informacije mogu ljude probuditi u definiranju ciljeva i ideala koji su im smisleni i koji dosežu puninu postojanja. Smisao nema određene definicije ili granice.
Nije važno jeste li učitelj, liječnik, stolar ili odvjetnik. Važno je osjećate li smisao i svrhu u svojem životu. Traženje smisla može otvoriti vrata za povećanje dobrobiti te općenito uspješnije nošenje sa životnim izazovima i mogućnostima. Imajući smisao lakše je postići cilj ili mu barem nastaviti težiti, što ujedno utječe na bolje fizičko i psihičko zdravlje općenito.
Viktor Frankl i traženje smisla – logoterapija
„U konačnici, čovjek ne bi trebao pitati koji je smisao njegova života, već treba shvatiti da je on taj kojeg se pita. Ukratko, svakog čovjeka život pita, a on mu jedino može odgovoriti odgovarajući za svoj vlastiti život.“ (Viktor Frankl)
Viktor Frankl, neurolog, psihijatar, sveučilišni profesor te utemeljitelj egzistencijalne analize i logoterapije (psihoterapije koja se temelji na smislu), jasno navodi da se smisao ne dobiva na pladnju već da se mora pronaći. On je smatrao kako je najvažnije sredstvo s pomoću kojega možemo pronaći smisao upravo naša savjest koju definira kao sposobnost raspoznavanja zahtjeva koji se pronalaze u različitim životnim situacijama.
Naime, sve životne okolnosti i situacije od nas zahtijevaju određene žrtve, odricanja i napor, a smisao nam pomaže da jasno shvatimo koji zahtjevi se kriju u kojoj situaciji te kako na njih odgovoriti. Frankl smatra da je adekvatno odgovaranje na te zahtjeve upravo smisao ljudskog postojanja.
Čak i onda kada ne uspijevamo u tome, život uvijek krije određeni smisao, pa i kada to na prvi pogled ne izgleda baš tako. Ako nam se katkada čini da su određene stvari koje nam se događaju besmislene, to nije zato što one nemaju smisla već zato što mi trenutačno ne možemo taj smisao otkriti i uvidjeti.
Stoga je potrebno koristiti se najboljim sredstvom koje imamo – vlastitom savjesti, a to će nam pomoći pronaći smisao, bilo putem posla, umjetničkog izražavanja ili nekog drugog načina stvaranja u kojem aktivno sudjelujemo. Svaka minuta ima svoj smisao, ali samo ako zauzmemo takav stav koji nam dozvoljava vidjeti smisao u svemu.
Zašto je važno pronaći smisao života?
Oduvijek su se ljudi pitali što je smisao života, a čini se da su u današnje vrijeme posebni gladni smisla, svrhe te osjećaja da im život vrijedi više od čistog zbroja njegovih dijelova. Srećom, ljudi su snalažljivi te uspijevaju pronaći beskonačne načine pronalaženja smisla i potencijalne izvore smisla. Smisao se može pronaći u svakom događaju, a upravo to nam pomaže napredovati.
Istraživanja su također pokazala da postoji visok stupanj preklapanja između doživljaja sreće i smisla. Naime, sudionici koji u istraživanjima prijavljuju jedno, prijavljuju i drugo. Stoga bi se moglo pretpostaviti da postoji složen odnos između osjećaja sreće i smisla.
Međutim, istraživanje socijalnog psihologa Roya Baumeistera i njegovih kolega sugerira da zadovoljavanje osnovnih potreba potiče sreću, ali ne i smisao. Suprotno tome, povezivanje osjećaja sebe kroz prošlost, sadašnjost i budućnost potiče smisao, ali ne nužno i sreću.
Može li se izgubiti smisao života?
Unatoč svim traženjima smisla i svrhe u vlastitom životu, svatko može i izgubiti smisao života, a to se često događa kada su zahtjevi okoline preopterećujući za kapacitete pojedinca. Kao što ističe Viktor Frankl, smisao nam pomaže da jasno shvatimo koji zahtjevi se kriju u kojoj situaciji te kako na njih odgovoriti. Kada to ne znamo, smisao se gubi i privremeno nestaje, a suočavanje sa sličnim situacijama postaje sve teže.
Koliko je teško vratiti izgubljeni smisao, najbolje znaju oni koji su kroz taj proces prošli. Međutim, nije nemoguće. Naime, neka istraživanja su pokazala da je prvi korak u vraćanju smisla upravo u zdravom načinu života, druženju s prijateljima, boravku u prirodi, podržavajućim društvenim mrežama, volontiranju itd.
Podržavajući ideju da bi traženje takvih kvaliteta moglo biti dobro mjesto za početak potrage za smislom, nekoliko je studija povezalo ove pokazatelje sa životnim smislom.
Konačno, riječi već spomenutog psihologa Jordana Petersona mogu najbolje zaključiti cijeli ovaj članak: „U životu je bolje imati smisao nego imati ono što želite, zato što možda i ne znate što želite niti što doista trebate. Smisao je nešto što se otkriva samo od sebe.
Možete postaviti preduvjete, možete slijediti smisao jednom kada ga otkrijete, ali ne možete ga jednostavno proizvesti samim htijenjem. Imati smisao znači da ste na pravome mjestu u pravo vrijeme, u pravilnoj ravnoteži između reda i kaosa, gdje se u danomu trenutku sve odvija najbolje što je moguće.“