To je samo komad tkanine s rukavima." Tako je poznata američka modna dizajnerica Diane von Fürstenberg opisala svoj veliki modni izum, tzv. haljinu na preklop, čuvenu "wrap dress" čije bismo originalno ime mogli prevesti i kao "omotanu haljinu". I doista je riječ o haljini koja se jednostavno omota oko tijela, koja nema revere, kragnu niti gumbe, već se vrpcama veže oko struka čime ženskom tijelu naglašava žuđeni oblik pješčanog sata. Ta je haljina svojevrsni simbol slobodnih i liberalnih sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je i moda govorila jedan sasvim poseban jezik, onaj koji je izrastao na zasadima seksualne revolucije s kraja šezdesetih, seksualnih sloboda koje je ženama (a i muškarcima) donijela kontracepcijska pilula, društvenog ozračja koje su stvorili studentski nemir i opća liberalizacije društva Zapada.
Bila je to senzualna moda, koja je iznad svega cijenila prirodnu ženstvenost i jednostavnost, ali pri tome nije bježala od elegancije, te se samim tim odmakla od uniseks, a zapravo totalno aseksualne, mode koju su tijekom šezdesetih promovirali hipiji. Haljina koju je 1973. dizajnirala Diane von Fürstenberg imala je sve to, a još je odlično odijevala ženu od jutra do večeri, bez obzira na sve njene poslovne i ine obaveze. Bila je to haljina koja se mogla odjenuti (i još se može) i za najstroži poslovni sastanak, ali i za ludi večernji provod u tadašnjem newyorškom klubu Studio 54 u doba najžešće disko groznice. Pri tome je to bila i haljina koja je na poseban način golicala mušku maštu, jer ona se skidala jednostavnim razvezivanjem mašne.
Diane von Fürstenberg je haljinom na preklop stvorila modnu revoluciju, koja dopire do naših dana, jer dizajnirala je haljinu koja nikad nije izašla iz mode. Svjedoče o tome njeno učestalo pojavljivanje u poznatim filmovima i TV serijama, kao i dvije neoborive povijesne činjenice: godine 1975. magazin Vogue proglasio ju je haljinom godine, a godinu dana kasnije ta se haljina našla u čuvenoj Guinnessovoj knjizi rekorda, jer je u samo jednoj godini prodana u više od pet milijuna primjeraka.
No tko je žena kojoj je sve to pošlo za rukom?
Kada bismo pustili mašti na volju, mogli bismo reći da je riječ o Žuži Jelinek svjetske mode, jer baš kao što je Žuži cijeli život govorila kako je obična šnajderica, tako ni Diane nikada nije mistificirala svoj posao. Uz to, te dvije nevjerojatne žene veže i židovsko porijeklo te stradanja njihovih obitelji u nacističkim logorima Drugog svjetskog rata. Diane je rođena 1946. godine u Bruxellesu, a njeno djevojačko prezime je Halfin. I majka i tetka uspjele su preživjeti Auschwitz. Majka Lily iz logora se vratila krajnje iscrpljena i toliko bolesna da su joj liječnici rekli kako nikada neće uspjeti postati majka. Otac Leon Halfin nakon rata je pokrenuo uspješnu trgovinu električnom robom, a Lily je povratila zdravlje i ipak uspjela na svijet donijeti zdravu kćer. Obitelj je živjela dobro, ali se Dianini roditelji razvode kada je ona imala trinaest godina. Ona se potom seli od internata do internata, da bi se konačno s majkom, kada se ona ponovno udala, skrasila u Švicarskoj, gdje je završila ekonomsku školu.
U dobi od 18 godina Diane upoznaje Eduarda von Fürstenberga, sina austrijskog princa. Ljubav na prvi pogled prerasta u strastvenu romansu, ali ga Diane ipak napušta i, slijedeći svoje snove, odlazi u Pariz. Tamo radi u foto studiju, upoznaje svijet visoke mode i odlučuje se preseliti u Ameriku, gdje je Edward studirao, jer cijelo to vrijeme oni se sastaju i rastaju. To je i vrijeme u kojem ona počinje raditi prve skice budućih haljina i odlučuje da je moda njena budućnost. Planove prekida trudnoća. Iako se odlučuje na abortus, majka je uspijeva nagovoriti da vijest javi Edwardu, a on njega stiže brzojav: "Vjenčanje je 15. srpnja". Legenda kaže da ona i danas čuva taj brzojav. Vjenčali su se u Parizu, ona u bijeloj vjenčanici s potpisom Diora i šeširom velikog oboda. Ubrzo se rađa sin Aleksandar, a tri mjeseca nakon toga ona je ponovo trudna s kćeri Tatjanom. No, razvode se nakon tri godine, bez svađa i neprijateljstva. Ona ne traži alimentaciju, jer tada već zarađuje basnoslovne svote novaca, a on joj ostavlja prezime koje se nalazi u imenu njenog modnog brenda DVF i koje ona nije promijenila ni kada se 2001. godine ponovno udala za milijardera Barryja Dillera. I njega je srela tijekom ludih i razuzdanih sedamdesetih kada su imali burnu ljubavnu aferu, te za njega tvrdi da su tada bili premladi, ali da je on sada "savršen muž".
Unatoč uzbudljivom privatnom životu, i boemštini toga vremena, Diane vrijedno radi. Vlastiti brend DVF osnovala je još 1970. i to sa svega 30 tisuća dolara početnog kapitala. Oduvijek je znala da je to njeno čedo, njen posao i njena neovisnost i nikada nije željela ovisiti o bogatim muškarcima, pa bili oni i prinčevi. Njen poslovni i dizajnerski kredo od samih je početaka stvarati odjeću za stvarne žene, a ne za božice s modnih pista. Njene prve kolekcije su upravo to: elegantna, ali nepretenciozna odjeća za žene koje se žure na posao, vode djecu u vrtić ili školu, idu u kupovinu, s prijateljicama se sreću na večernjem piću..., ali se u svemu tome žele osjećati privlačno i seksepilno. Mora joj se priznati da je s haljinom na preklop taj svoj kredo dovela do savršenstva. Prvu je haljinu na preklop sašila od džerseja, što je također jako važno jer bila je to haljina koja se mogla održavati pranjem kod kuće, a ne isključivo u kemijskoj čistionici. Ta se haljina danas čuva kao eksponat u Metropolitan muzeju, uz citirane riječi dizajnerice: "Feel like a women, wear dress" tj. "Osjećaj se kao žena, nosi haljinu", zajedno s prvim fotografijama te iste haljine koje je snimio Roger Prigent. Haljina na preklop ne samo da je rušila sve rekorde prodaje, čemu je pomogla sama dizajnerica koja je bila njeno zaštitno lice, nego su je vrlo brzo prepoznali i kostimografi. Na velikom platnu prvi se put pojavila 1976. godine u čuvenom "Taksistu" Martina Scorsesea, gdje je u sceni s Robertom de Nirom nosi predivna Cybill Shepherd. I do danas je zapravo nemoguće nabrojati sve filmove i TV serije u kojima junakinje nose DVF haljinu na preklop, iako se naravno posebno pamti da ju je nosila i modna ikona Carrie Bradshaw, tj. glumica Sarah Jessica Parker, u jednoj od epizoda planetarno popularne serije "Seks i grad".
No, nakon sedamdesetih je stigla moda osamdesetih, moda drugačije siluete s neproporcionalno naglašenim ramenima, što se nikako nije dalo izvesti na haljini na preklop, a da ne izgleda krajnje groteskno. Iako tada već proizvodi i modne dodatke, brend DVF pada u krizu. Sama Diane kao da se pomalo i umorila od mode i od SAD-a, te se vraća u Europu i neko vrijeme živi u Parizu, gdje se bavi izdavaštvom. Partner u tom poslu vara je na sve moguće načine, a kada uvidi novčane razmjere te prevare, Diane shvaća da joj moda zapravo nedostaje. Vraća se u Ameriku i predstavlja nove kolekcije. Naravno, u svakoj je i poneka haljina na preklop, a žene u novom mileniju iznova otkrivaju tu vječnu haljinu i sve njene modne prednosti. Danas cijene originalnih vintage haljina na preklop iz sedamdesetih u internetskoj prodaji dosežu nevjerojatne tisuće dolara, jer čini se da žene cijelog svijeta žele taj dio modne povijesti spremiti u svoj ormar. Povijest pišu i nove haljine, i to po cijenama od 300 do 400 dolara, jer svaka nova kolekcija DVF ima i nekoliko novih haljina na preklop. Tako i dalje živi legenda o haljini koja podjednako dobro izgleda u broju 36 i 44. I danas je nose najpoznatije žene svijeta, od princeza i prvih dama, sve do zvijezda estrade i Hollywooda...
Pristaje i prvoj dami Amerike
Ako bismo poredali žene koje baš nikada u svom životu nisu (i nikada neće) odjenuti haljinu na preklop, negdje na samom vrhu te liste zasigurno bi se našla bivša prva dama SAD-a Melania Trump, koja je za vrijem predsjedničkog mandata svog supruga porušila sve rekorde najskuplje odjeće ikada viđena na travnjacima Bijele kuće. No, zato je njena prethodnica Michelle Obama, koja s pravom nosi titulu istinske modne ikone, rado odijevala upravo tu haljinu. Nosila ju je i kada je zajedno s Kermitom 2014. u Bijeloj kući predstavljala novi film o Muppetima. Michelle Obama svim je svojim modnim odlukama jasno podupirala američku modu, a u njoj velika uloga pripada upravo Diani von Fürstenberg, koja je, iako rodom Europljanka, zapravo stvorila moćan američki modni brend. Stoga je upravo ona bila i gošća prve dame Michelle Obama kada je ova u Bijeloj kući organizirala modne seminare i radionice za osoblje, što je bilo izuzetno praćeno u svim svjetskim medijima. Te su dvije žene zapravo dijelile misao da moda pripada stvarnim ženama, dok su slike s modnih pista i glamuroznih događaja samo njen mali dio. Slijedeći tu misao i protežirajući američke dizajnere (za inauguraciju svog supruga odjenula je komplet haljine i kaputa koji je kreirala Isabel Toledo, američka dizajnerica kubanskog porijekla) Michelle Obama je, svojim odabirom odjeće, od one u kojoj je radila u vrtu pa sve do one koju je odijevala za protokolarne ili svečane prigode, postala uzor mnogim ženama. I to ne samo onima u SAD-u.
VIDEO Teški zločini: Ovi celebovi su iza rešetaka zbog zlostavljanja, ubojstva ali i slanja otrova Obami...