POVIJEST IZ ORMARA

Donna Karan sa '7 lakih komada' mnogim je ženama spasila stil

Foto: Donna Ward
New York: New York Fashion Week, revija Donna Karan
Foto: ARF/ZOJ
New York: Poznati dolaze na Wayuu Taya gala
Foto: JG6
New York: Otvorenje Louis Licari Salona
Foto: Donna Ward
New York: New York Fashion Week, revija Donna Karan
Foto: Donna Ward
New York: New York Fashion Week, revija Donna Karan
Foto: Donna Ward
New York: New York Fashion Week, revija Donna Karan
Foto: Donna Ward
New York: New York Fashion Week, revija Donna Karan
Foto: Donna Ward
New York: New York Fashion Week, revija Donna Karan
20.05.2023.
u 15:30
Iako se u svijetu mode proslavila noseći prezime prvog supruga, njeno je modno carstvo svojim poslovnim odluka stvorio njen drugi suprug – kipar Stephen Weis
Pogledaj originalni članak

Na spomen imena Donna Ivey Faske tek će rijetki poznavaoci mode shvatiti da je riječ o jednoj od najcjenjenijih američkih modnih kreatorica, ženi koja cijeli život nije u modi stvorila baš ništa revolucionarno, ali je njezin rad izuzetno cijenjen upravo zato što se obraća svakoj ženi, bez obzira ne njene godine, tjelesne karakteristike, posao koji radi... To je Donna Karan, modna kreatorica čija djela imaju moć da baš svakoj ženi pojednostave život, ali ne na uštrb elegancije i ljepote. Ona djeluje kao superjunakinja koja spašava stil, što je veliko postignuće u užurbanoj poslovnoj ludnici kakva vlada u njezinu rodnom New Yorku.

Donna se rodila u New Yorku (gradu kojem će podići modni spomenik ne samo u imenu svoje kompanije već i u svom slavnom parfemu) 2. listopada 1948. godine te se od kolijevke činilo da joj je modni biznis suđen. Naime, živjela je i odrastala u kući u kojoj je sve bilo podređeno modi, njena je majka bila uspješan model, a otac krojač. Ona sama u taj se magični svijet uključila kao djevojčica od jedva četrnaest godina, kada je u butiku u susjedstvu počela prodavati odjeću kako bi podebljala svoj džeparac, a o time je danima jednom izjavila:

– Uvijek mi je bolje išla praksa od teorije!

VEZANI ČLANCI:



Priznala je odavno da nije bila bogzna kakva učenica, a svojim najznačajnijim školskim iskustvom smatra dvije godine prakse dizajna i crtanja u Parsons The New School for Design. No, ako nije bila prvorazredna učenica, bila je prvorazredna radnica, danas bismo rekli i radoholičarka. Odmah nakon završetka školovanja, pri kraju šezdesetih godina 20. stoljeća, koje su svijetu ostavile hipi pokret i nesputanu hipi modu, Donna je počela raditi kod tada slavne američke kreatorice Anne Klein. Bila je to ljubav na prvi i svaki sljedeći korak jer dvije su se kreativke odmah prepoznale. Donna je kod Anne napredovala, dogurala do samog vrha, a kada je Anne Klein preminula u ožujku 1974. godine, Donna preuzima mjesto kreativnog direktora njene moćne kompanije, koja je u tom trenutku imala 750 modnih butika i robnih kuća u SAD-u. Donna na tom položaju ostaje sve do 1987. godine te paralelno razvija i vlastiti brend. Godine 1984. pokreće vlastitu modnu kompaniju kojoj je dala ime Donna Karan – New York.

Prezime pod kojim se proslavila Donna je ostavila nakon prvog supruga i braka, koji je trajao samo dvije godine, od 1976. do 1978. Tada je bila udana za Marka Karana, vlasnika mreže modnih magazina. Kada su se rastali, ona se nije željela odreći tog modnog prezimena iako je za njenu karijeru i svjetski uspjeh puno značajniju ulogu odigrao njen drugi suprug, kipar Stephen Weiss. Za njega se udala 1983. godine i upravo ju je on ohrabrio da se osamostali, osnuje vlastitu kompaniju. Štoviše, kada je to i učinila, on je postao generalni direktor kompanije i na toj je poziciji ostao sve do svoje prerane smrti 2001. godine.

Američka povijest mode zapisala je kako je Donna Karan postala slavno modno ime već svojom prvom kolekcijom iz 1984. godine. Žene je osvojila njena besprijekorna jednostavnost, kao i vrhunska kvaliteta, kako materijala tako i izrade. No, istinska modna slava stigla je kada je Donna konačno sve svoje kreativne sposobnosti usmjerila na vlastiti brend, ostavivši posao u modnoj kući Anne Klein. Naime, 1985. godine predstavila je kolekciju koju je nazvala "The Essentials" i to je odmah proglašeno modnom revolucijom. Bila je to kolekcija, ali i modna koncepcija, koju svijet danas poznaje pod imenom "7 lakih komada", a koju bismo danas nazvali prvom "capsule" modnom kolekcijom na svijetu.

Ni tu Donna nije bila posebno revolucionarna jer je desetljećima prije Coco Chanel promovirala modu koja se nosi od jutra do večeri, samo uz promjene modnih detalja, ali Donna je shvatila kako užurban radni ritam zaposlenih žena traži modno pojednostavljivanje koje neće ići na uštrb stila, što je posebno vrijedilo za užurban život New Yorka. Time je poentirala jer taj je život miljama daleko od onog što smo poslije vidjeli u, primjerice, planetarno popularnoj TV seriji "Seks i grad", koja je nakon uvoda i uvida u život modernih žena postala tek poligon za pokazivanje superskupih modnih kombinacija. Donna je prva shvatila da zaposlene žene nemaju previše vremena za modu, ali imaju novca i volje, te im je odlučila ponuditi odjeću uz koju će biti spremne i glamurozne u nekoliko minuta. Mnogim ženama ta je nova modna koncepcija, koja je propovijedala da se odjeća kupuje tako da sve pristaje sa svime ostalim, doslovno bila spas za stil.

No, što je to "7 lakih (ili jednostavnih) komada"? Doista bazični dijelovi svake ženske garderobe: body, bluza, suknje, hlače, pulover, jakna (najčešće kožna) i seksi haljina. No, Donna je prva te komade kreirala tako da svaki komad pristaje uza sve ostalo, što je možda i najjednostavnije objasniti na puloveru. Naravno da Donna Karan nije "izumila" pulover, ali ga je učinila posve novim i drukčijim. Oslonila se pri tome na sve žene koje je gledala oko sebe, shvatila da im treba pulover koji će prekrivati "guzu" te su njeni prvi puloveri činili upravo to, idealno pristajali na suknje, ali i na hlače, a ona je na samoj modnoj reviji pokazala i kako ih je lako zavezati preko ramena, čak i preko kožne jakne, ali i oko struka, te je tako stvorila još jedan "oklop" za žene koje su nezadovoljne svojim stražnjim "performansama".

Time je stvorila modu koju su objeručke prihvatile žene koje žive u gradu, vode aktivan poslovni i privatni život. Prve su bile Newyorčanke, koje su odmah uvidjele koliko je taj modni koncept jednostavan i mudar. Njih je slijedio cijeli svijet, tim više jer je Dona svoju koncepciju razradila u detaljima i bojama, koje su također bile bazične.

VEZANI ČLANCI:



Donna je obavljala sav kreativni dio posla, a njen je suprug bio poslovni strateg koji je "7 lakih komada" prodao svijetu. Uz to, on je bio taj koji ju je upozorio da uz takvu bazičnu modnu koncepciju mora stvarati zanimljive i maštovite modne dodatke – od kojih su najslavniji satovi – ali i da ime mora proširiti na svijet kozmetike, u prvom redu parfema. Tako ispada da su njih dvoje na najbolji mogući način odgovorili na vječnu žensku kuknjavu: "Ujutro stanem pred ormar i ne znam što odjenuti!"

Kod Donne je sve bilo mekano, ženstveno, nježno omotano oko tijela, zapravo elegantno, ali i seksepilno. Najveći hit bio je body, tim više jer je upravo body Donne Karan osvanuo na naslovnici (najvažnijeg) rujanskog broja Voguea, kada je fotograf Richard Avedon u njemu snimio predivnu Isabellu Rossellini. Sve žene na svijetu tada su željele body, po mogućnosti onaj Donne Karan, i to je bio globalni uspjeh. No, bila je Donna i prva koja je u svojim kolekcijama promovirala (kod nekih i danas omražene) tajice, ali je zapravo kroz njih shvatila da dolazi vrijeme novih materijala, pa je tako upravo ona autorica prve haljine od neoprena, koji se do tada koristio samo za određenu vrstu sportske i zaštitne odjeće.

Sa slavom su došle i slavne osobe, a jedan od njenih najblistavijih trenutaka bila je inauguracija Billa Clintona za američkog predsjednika 1993. godine. Ne samo da je Clinton nosio odijelo Donne Karan, koja je početkom devedesetih stvorila i liniju muške mode, već se na inauguraciji u njezinu odijelu (od crnog baršuna) pojavila i Barbra Streisand. Podjednako je zanimljiv i podatak da među Donnine najveće fanove i promicatelje spada i Helen Mirren, koju svijet doživljava kao oličenje britanskog šika, i to već desetljećima.

Zbog svih tih uspjeha suprugova je smrt duboko pogodila kreatoricu jer u toj je 2001. ostala ne samo bez voljenog supruga već i bez vrhunskog poslovnog stratega. Zbog toga je odlučila prodati svoje modno carstvo i to moćnoj francuskoj modnoj imperiji LVMH, naravno zadržavši mjesto kreativne direktorice. Tijekom godina koje su slijedile posvetila se humanitarnom radu u okviru svoje zaklade Urban Zen, a u suradnji s Paulom Colesom s Haitija otvorila je stručni obrazovni centar za obuku tamošnjih obrtnika, koje je učila kako da od svojih rukotvorina naprave nakit i torbe koje će željeti kupovati cijeli svijet. Još prije te škole surađivala je s tim ljudima te je izvorne haićanske proizvode, poput recikliranih majica, svjetiljki od drva i nakita od rogova, prodavala u svojim prodavaonicama.

VIDEO Najljepša ljubavna priča hrvatske politike: Bivši predsjednik ispričao kako je upoznao svoju suprugu

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.